Svaštara

Hrastova mrežasta stjenica sve više prisutna na voćkama

Stjenica je primjećena i na stablima šljiva, jagodastog voća, pa i pojedinih povrtarskih vrsta, naročito blitve.

Depositphotos/Wirestock

Iako se ova invazivna stjenica, porijeklom iz Sjeverne Amerike, pojavila prije sedam godina, još nije stekla prirodne neprijatelje zbog čega napada sve više vrsta drveća, ali i voća, piše Agroklub.

Hrastova mrežasta stjenica, Corythucha arcuata, najviše napada hrast lužnjak i kitnjak, a na listi njenih domaćina su i javor, grab i bukva.

Može da izazove sušenje stabala

Stjenica sisa sokove s donje strane lista uzrokujući gubitak boje pa se već u prvoj polovini jula na stablima mogu primijetiti svijetlo-žuti listovi koji utiču na biljku u smislu da teže podnosi stresne uslove u vidu suše i visokih temperatura.

Naime, listovi ne obavljaju proces fotosinteze, a i ranije otpadaju sa grana, što može da ima za posljedicu smrzavanje u slučaju ranije pojave niskih temperatura.

Dolazi i do sušenja stabala, naročito mlađih.

Sve više napada voćke

Ono što je interesantno jeste sve jača pojava hrastove mrežaste stjenice i na stablima voća, naročito krušaka čiji listovi, takođe, gube boju pa, osim što su žućkasti i sa prošaranom nervaturom, ako je prisutna suša i vruć vjetar, ranije opadaju sa stabala.

Prilično su otporne na insekticide i imaju nekoliko generacija godišnje. Ove godine zabilježena je pojava intenzivnijeg opadanja listova krušaka, odmah nakon berbe, čemu je pogodovala suša, ali i ishrana hlorofilom od strane stjenice, kojoj najviše odgovaraju upravo dugotrajni periodi sa sušom.

Suša i vruć vjetar uzimaju danak: Voda se povlači iz plodova, trpiće i “vesele mašine”

Stjenica je primjećena i na stablima šljiva, jagodastog voća, pa i pojedinih povrtarskih vrsta, naročito blitve. Iako ne napadaju ljude često budu dosadne jer su stalno na odjeći ili koži, uzrokujući peckanje i iritaciju kože.

U svakom slučaju ovaj insekt će sve više biti prisutan u narednom periodu, ne samo u šumama, već i voćnjacima, sve dok je neki insekti ili parazitske osice ne počnu uništavati. Za nadati se da neće praviti veću štetu, ko što bi mogla npr. i azijska voćna mušica koja će sigurno u budućnosti da bude veliki problem u proizvodnji jagodastog i bobičastog voća.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh