Prema novim istraživanjima molekularnih promjena povezanih sa starenjem, ljudi doživljavaju dva drastična pika starenja, jedan u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi u prosječnoj dobi od 60 godina.
“Ne mijenjamo se samo postupno tokom vremena, postoje neke zaista dramatične promjene kad uđemo u te konkretne godine. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i rane 60-e. I to je istina bez obzira na to koju klasu molekula gledate”, kaže Michael Snyder, genetičar na Sveučilištu Stanford i viši autor studije objavljene u časopisu Nature Aging, prenosi Živim.hr.
Starenje je povezano s rastućim rizicima od svih bolesti pa je ovo područje vrlo interesantno naučnicima kako bi bolje razumjeli koje se promjene događaju te kako bi mogli bolje ublažili i liječiti bolesti koje nam s godinama dolaze.
Primijetili su da u nekim stanjima, poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postupno, već naglo eskalira nakon određene dobi. Uz pomoć biomarkera starenja (RNK, proteine, lipide i mikrobioma crijeva, kože, nosa i usne šupljine) mogli su identificirati promjene.
Nagli skok u starenju oko 44. godine povezan je s lipidima, reakcijom na kofein i alkohol, kao i kardiovaskularnim bolestima i disfunkcijama kože i mišića. Skok u ranim 60-ima bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, imunološkom regulacijom i funkcijom bubrega.
Sredina 40-ih obično je vrijeme kada žene počinju prolaziti kroz menopauzu ili perimenopauzu, ali istraživači su to isključili kao glavni faktor: i muškarci su također prošli kroz značajne molekularne promjene u istoj dobi.
“To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama uočenima kod žena u srednjim 40-ima, vjerovatno postoje drugi, značajniji faktori koji utječu na te promjene i kod muškaraca i kod žena”, objasnio je prvi autor studije, Xiaotao Shen s Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru i naglasio da bi identificiranje i proučavanje tih čimbenika trebalo biti prioritet za buduća istraživanja.
