Istraživanje, objavljeno u Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, posebno je pokazalo da ljudi koji piju oko tri šoljice kafe ili čaja dnevno imaju 48 posto manji rizik od dvije ili više kardiometaboličkih bolesti u odnosu na one koji piju manje od jedne šoljice na dan.
“Rezultati naglašavaju da bi promoviranje umjerenih količina kafe ili kofeina kao prehrambene navike kod zdravih ljudi moglo imati dalekosežne prednosti u prevenciji kardiometaboličkih bolesti”, kazao je koautor studije Chaofu Ke za Health, prenosi Klix.
Dakle, kako kofein utječe na kardiometaboličko zdravlje?
Kako bi procijenili kako kofein može utjecati na kardiometaboličko zdravlje, istraživači su analizirali kofeinske navike 360.000 ljudi u dobi od 37 do 73 godine iz Biobank, velike longitudinalne studije koja uključuje anonimne zdravstvene podatke učesnika koji su ispunili upitnike o njihovoj konzumaciji i navikama kofeina. Učesnici nisu imali historiju kardiometaboličke bolesti kada je studija počela.
Naučnici su posmatrali konzumaciju kofeina i da li su učesnici razvili kardiometaboličke bolesti. Nakon što je analizirao brojke, tim je otkrio da ljudi koji konzumiraju oko 200 do 300 miligrama kofeina dnevno imaju manji rizik od razvoja višestrukih kardiometaboličkih bolesti u poređenju sa ljudima koji piju manje od 100 mg kofeina dnevno. Učesnici koji su odabrali kafu kao svoj izbor kofeinskog pića imali su najmanji rizik, sa smanjenjem od otprilike 50 posto. Za poređenje, oni koji su konzumirali kafu i čaj imali su oko 40 posto manje šanse da razviju kardiometabolička oboljenja.
Istraživači su također otkrili da se čini da kofein nije imao negativan učinak na kardiometaboličko zdravlje za 4 posto ljudi koji su konzumirali više od 400 mg kofeina – bilo iz kafe ili čaja ili oboje.
Istraživačima nije sasvim jasno zašto kofein može poboljšati kardiometaboličko zdravlje. Međutim, Ke je rekao da umjerena dnevna količina kofeina može regulirati nivoe specifičnih metabolita – spojeva koji nastaju kada tijelo razgrađuje hranu i tekućine – povezanih s kardiometaboličkim bolestima, kao što su određeni lipidi.
Autori su ukazali na nekoliko ograničenja studije, uključujući i to da se kofein procjenjuje kao sastojak kafe ili čaja, ali ne i gaziranih pića i energetskih pića.
