Prema dr. Molitor, kišni dani kod mnogih ljudi izazivaju osjećaj letargije. “Kod nekih, kiša pojačava želju za ostankom u kući i usporenim danom, dok kod drugih može izazvati osjećaj avanture”, objašnjava dr. Molitor.
Naše reakcije na kišu ovise o prošlim iskustvima i o tome kako kišu doživljavamo. “Ako planiramo provesti dan u zatvorenom, kiša možda neće imati toliki utjecaj. No, ako smo planirali aktivnosti na otvorenom ili dug put na posao, kiša može izazvati frustraciju.”
Uz kišu često dolazi sivo nebo i manja količina sunčeve svjetlosti što utječe na naš unutarnji sat. “Naši cirkadijurni ritmovi ovise o sunčevoj svjetlosti – kada je svjetla manje, mozak signalizira da je noć, što može smanjiti našu budnost”, objašnjava Molitor. Slabo osvjetljenje može usporiti naš organizam, smanjiti motivaciju i otežati ustajanje iz kreveta.
Također, hladnoća dodatno doprinosi osjećaju ugode pod toplim pokrivačem, zbog čega nam ustajanje iz kreveta postaje još teže. “Pad temperature može povećati želju za očuvanjem energije što otežava jutarnje ustajanje i početak dana”, dodaje Molitor.
Zvuk kiše ima smirujući učinak i može nas učiniti pospanijima. “Tihi zvukovi kiše djeluju umirujuće i potiču opuštanje”, kaže dr. Molitor. “Tijekom kišnih dana smanjuje se proizvodnja kortizola, hormona koji nas održava budnima, dok se povećava melatonin – hormon koji potiče san.” Kombinacija tih faktora često dovodi do osjećaja umora i letargije, čineći kišna jutra posebnim izazovom.
Kako si olakšati ustajanje u kišnim danima? Pokušajte provoditi što više vremena pod prirodnim svjetlom i osigurajte si toplu rutinu za lakši početak dana.
