Naravno, nemoguće je držati ruke 100 odsto bez bakterija sve vrijeme, ali je apsolutno neophodno nakon dodirivanja sljedećih deset stvari. A kada ih perete, nemojte zanemariti ovih deset svakodnevnih predmeta koji su često prljaviji od toaletne daske.
Novac
U današnje vrijeme ljudi češće koriste kartice za većinu kupovina, ali ponekad je potrebno da imate gotovinu kod sebe. Kada to uradite, obavezno operite ruke što je prije moguće. Istraživači su testirali novčanice od jednog dolara iz banke u Njujorku i pronašli stotine mikroorganizama, uključujući oralne i vaginalne bakterije, i DNK kućnih ljubimaca i virusa. Slična istraživanja su pokazala da neki novac i novčići čak sadrže patogene poput Ešerihije koli i salmonele.
Ne pomaže to što novac kruži neko vrijeme – novčanice od 100 dolara mogu da cirkulišu čak 15 godina, prema Federalnim rezervama. Nikada nećete pogoditi koliko se klica trenutno krije u vašem novčaniku.
Rukohvati, ručke ili kvake
Pranje ruku je nevjerovatno važno za ograničavanje širenja bakterija i virusa, kaže Kejti Baris, MD, dermatolog u Medicinskom centru Univerziteta Kolumbija.
“Jedan od najvažnijih momenata za pranje je nakon vožnje javnim prevozom, gdje više ljudi neprekidno dodiruje iste površine”, kaže dr. Baris. Ovo uključuje sve, od rukohvata na pokretnim stepenicama do stubova u metrou do ručki na vratima kupatila.
Meniji restorana
Restorani mogu biti mjesta puna bakterija – ali jelovnik je najgori nosilac. Istraživači sa Univerziteta u Arizoni otkrili su da jelovnici sadrže ogromnih 185.000 bakterijskih organizama. Ima smisla, jer toliko ljudi rukuje restoranskim menijima. Ne možete izbjeći dodirivanje, ali operite ruke nakon toga.
Skoro sve u ordinaciji
Zahvaljujući velikom broju pacijenata koji prolaze kroz ordinaciju tokom dana, većina stvari u ordinaciji sadrži klice ili bakterije – posebno olovke za prijavu. U stvari, na toj olovci ima 46.000 mikroba više nego na prosječnoj toalet dasci. Ostale grube stvari koje treba izbjegavati su naslon za ruke u čekaonici i kvaka na vratima.
Bilo koje životinje
Ne peru svi ruke nakon dodirivanja kućnih ljubimaca ili životinja, ali bi trebalo, navodi Nesoči Okeke-Igbokve, ljekar i zdravstveni stručnjaku.
Životinje mogu nositi razne bolesti. I pošto se kućni ljubimci generalno smatraju pogodnim za porodicu, pranje ruku se ponekad zanemaruje. Pranje ruku nakon dodirivanja životinja ili interakcije sa kućnim ljubimcima, bilo vašim ili nečijim, apsolutno je neophodno.
Ekrani osjetljivi na dodir
Sada kada tehnologija zamjenjuje neku papirnu robu, ključno je da operete ruke nakon dodirivanja ekrana. Jedan od najgorih izvora su kiosk mašine na aerodromima ili na lokacijama javnog prevoza, kaže dr. Buris.
“Klice su svuda, a neka mjesta mogu da sadrže više nego što mislite. Mobilni telefoni se takođe računaju; pogotovo što ih možemo podijeliti sa drugima. Jednostavno pranje sapunom i vodom će smanjiti prenošenje ovih patogena”, kaže dr Buris.
Daske za sječenje i kuhinjski sunđeri
Kuhinja je okruženje puno klica. Ne unosite samo sirovu ili nekuvanu hranu, već i čistite hranu, pribor i tekstil, poput kuhinjskih peškira i sunđera. Jedno istraživanje otkrilo je čak 326 različitih vrsta bakterija koje žive na korištenim kuhinjskim sunđerima. Obavezno bacite stare i kao što dr Burris predlaže, uvijek operite ruke prije pripreme obroka i poslije rukovanja sirovim mesom.
Olovke koje nisu vaše
Iako mnogi ljudi koriste svoje telefone ili računare da prave bilješke i pišu liste, ponekad je potrebno samo da pozajmite olovku. To je u redu, ali operite ruke nakon upotrebe. Prosječna kancelarijska olovka ima deset puta više klica od prosječne kancelarijske toaletne daske, sa oko 200 bakterija po kvadratnom inču, prema Vall Street Journalu. Ako to nije dovoljno jak razlog za vas, uzmite u obzir da mnogi ljudi imaju naviku da žvaću ili grizu vrhove olovki kada su nervozni.
Dozatori sapuna ili pumpe
Pumpe za doziranje sapuna su raj za bakterije. Istraživači sa Univerziteta u Arizoni otkrili su dozatore sapuna koji se mogu ponovo puniti posebno napunjene klicama. Dok pritiskate pumpu, svaka bakterija koju se nadate da ćete isprati ima jednaku priliku da se prenese na dozator. Vodeći istraživač dr Čarls Gerba kaže da dodirivanje dozera za sapun koji se može ponovo puniti zapravo može prenijeti više bakterija u vaše ruke nego ako dotaknete WC šolju.
Skoro bilo šta na aerodromu
Veliki broj ljudi na jednom mjestu kao što je aerodrom znači više klica i više zajedničkih javnih površina na kojima ćete ih sresti. Izbjegavajte da dodirujete kvake na vratima, fontane za vodu, ekrane kioska, a posebno one plastične kade i poslužavnike na bezbjednosnoj liniji aerodroma. Ljudi stavljaju svoje prljave cipele i torbe u te posude, što dovodi do kontaminacije, prema istraživanju objavljenom u BMC Infectious Diseases, prenosi Kurir.