Naime, riječ je o poremećaju gomilanja. On se definiše kao trajni problem s odvajanjem od određenih stvari, čak i ako one imaju malu ili nikakvu vrijednost.
Digitalno gomilanje podrazumijeva pretjerano spašavanje digitalnih datoteka poput e-mailova, fotografija, tekstova itd. Korisnik mobitela može se osjećati emocionalno vezanim za te podatke i bori se s time da ih organizuje ili izbriše, što dovodi do stresa i tjeskobe, prenosi Klix.
“To ima veze sa strahom da će vam te informacije zatrebati nekada u budućnosti, a da im neće moći pristupiti”, rekao je psiholog Emanuel Maidenberg za CNN. Istraživači su naveli četiri vrste ljudi koji gomilaju digitalne datoteke:
Prvi su “skupljači”, koji imaju dobro organizovan sistem i koji se ne daju lako preopteretiti. Postoje i “slučajni skupljači” koji ne žele spašavati nepotrebne podatke, ali ne znaju kako upravljati njima.
“Skupljači po uputama” čuvaju podatke u ime firme u kojoj su zaposleni i ne osjećaju ličnu povezanost s njima. “Zabrinuti skupljači” su emotivno povezani s podacima i čuvaju ih.
