Januar, kao što znamo, traje 31 dan. Ali, za razliku od sunčanog jula ili užurbanog decembra, za mnoge ljude prvi mjesec u godini uvek izgleda kao da traje čitavu vječnost.
Na društvenim mrežama i u pop kulturi, januar je „najduži mjesec u godini“. Naša percepcija vremena igra bitnu ulogu, ali zašto je mržnja posebno prema mjesecu januaru dostigla razmjere epidemije? Evo šta kažu stručnjaci, prenosi Hayat.
Razočaranje poslije praznika
Kloi Karmajkl, klinički psiholog i autor knjige „Nervna energija: Iskoristite moć svoje anksioznosti“, objašnjava: „Dobijamo poklone ili ih dajemo, gledamo druge ljude kako doživljavaju čaroliju praznika koji im stvaramo i sve to nas jednostavno preplavljuje dopaminom. Zato se osjećamo tako dobro. Nakon praznika pak može doći do osećaja da ta vrsta opijenosti više ne postoji jer nema više lučenja dopamina“.
Zajedno sa januarom dolazi vrhunac najgorih zimskih vremenskih prilika i jedan od najmračnijih dana u godini. Ovo može da pogorša sezonski afektivni poremećaj i uzrokuje da se mnogi ljudi sakriju u svoje domove, čineći januar manje pogodnim za spontana društvena okupljanja“ koja mogu ljudima pružiti popravak raspoloženja.
Suočavanje s dugovima
Ovo je takođe doba godine kada se mnogi ljudi možda trgnu pred svojim saldom na računu nakon praznika – i shvate da treba da stegnu kaiš.
Vraćanje rutini
Ukoliko niste pretjerani ljubitelj svoje rutine prije praznika, povratak na svakodnevicu nakon nekog prazničnih dana odmora može biti težak i učiniti dani duži. Primera radi, ne samo da može biti teško da se vratite svojoj uobičajenoj rutini vežbanja posle praznične pauze, već možda osjećate i posledice gubitka onih endorfina koji izazivaju sreću koje biste inače požnjeli od vježbanja.
– Neki ljudi mogu osjećati pritisak u vezi sa sviješću o protoku vremena, pošto je januar početak nove godine. Možda će osjetiti veliki pritisak dok se osvrću na ono što su uradili ili nisu postigli prošle godine te dodatni pritisak u vezi s godinom koja je pred nama – ističe dr. Karmajkl.
