Početak ljetnog računanja vremena, odnosno pomicanje sata , koje oduzima jedan sat sna, odnosno kraće spavanje, osim što omogućuje više vremena provedenog na dnevnom svjetlu, utječe i na psihičko i fizičko zdravlje.
Stručnjaci kažu da se prvog ponedjeljka nakon prelaska na ljetno računanje vremena rizik od srčanog udara povećava za 24 posto, a moždanog udara za 8 posto.
U odnosu na prelazak na zimsko računanje vremena, kada se na dan pomicanja satova spava sat vremena duže, prelazak na ljetno računanje vremena, osim što je odgovoran za veći broj srčanih i moždanih udara, odgovoran je i za povećanje krvnog tlaka, aritmije, neraspoloženje, razdražljivost, ali i još više prometnih nesreća.
Promjene mogu osjetiti i zdravi ljudi, ali najčešće kardiovaskularni bolesnici.
“Ta promjena od jednog sata možda se ne čini kao velika stvar, ali može izazvati pustoš u mentalnom i fizičkom blagostanju ljudi u kratkom roku”, kaže dr. Charles Keisler, profesor medicine spavanja na Odjelu za medicinu spavanja na Harvard Medical School.
Promjena sata može poremetiti naš cirkadijalni ritam, prirodni tjelesni 24-satni ciklus koji regulira ključne funkcije poput apetita, raspoloženja i sna.
Cirkadijalni ritam uvelike ovisi o izloženosti svjetlu. Promjena kazaljki u proljeće u početku uzrokuje tamnija jutra i svjetlije večeri. Manje jutarnjeg svjetla može smanjiti razinu hormona serotonina koji podiže raspoloženje. Nasuprot tome, izlaganje svjetlu kasnije navečer može odgoditi proizvodnju melatonina, hormona koji vam pomaže da zaspite.
40 minuta manje sna
Mnogi ljudi imaju problema s prilagodbom rasporeda spavanja novom vremenu. Prvih nekoliko dana ili čak tjedan dana mogu ići kasnije spavati ili se probuditi ranije nego inače, što može uzrokovati nedostatak sna. Jedno je istraživanje pokazalo da prosječna osoba spava 40 minuta manje u ponedjeljak nakon početka ljetnog računanja vremena u usporedbi s ostalim noćima u godini.
“Poremećen san može dovesti do toga da se ljudi osjećaju umorno i manje usredotočeno”, rekao je dr. Keisler.
Ovo, kao što je navedeno u studiji iz 2020. u časopisu Current Biology, može djelomično objasniti povećanje od 6 posto u prometnim nesrećama nakon prelaska na ljetno računanje vremena.
Najveći utjecaj na kardiovaskularne bolesnike
Doktorica Radinka Pekić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije, za “Blic zdravlje” objašnjava da promjena sata najviše utiče na kardiovaskularne bolesnike, a da je jedan od glavnih razloga zašto promjena vremena utiče na zdravlje poremećaj cirkadijalnog ritma, odnosno biološkog sata organizma.
“Kada se satovi mijenjaju, tijelo može doživjeti stres zbog promjena u obrascima spavanja, što može biti posebno opasno za srčane bolesnike. Nedostatak sna ili promjene u kvaliteti sna mogu povećati razinu hormona stresa, poput kortizola, što dovodi do povišenog krvnog tlaka i bržeg rada srca. Za osobe sa srčanim problemima ovaj dodatni stres može biti opasan, jer srce već radi pod opterećenjem”, rekla je.
Studije su, kaže, pokazale da se rizik od srčanog udara povećava nakon promjene vremena. Primjerice, studija objavljena u časopisu Open Heart 2014. pokazala je da se prvi ponedjeljak nakon prelaska na ljetno računanje vremena rizik od infarkta miokarda povećava za 24 posto.
“Nasuprot tome, prelazak na zimsko računanje vremena smanjuje rizik za oko 21 posto u prvom danu nakon promjene. Istraživanje iz Finske, objavljeno 2016. godine, pokazalo je da se rizik od ishemijskog moždanog udara povećava za 8 posto u prva dva dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Iako je taj rizik malen, osobe s kardiovaskularnim bolestima ipak su pod većim rizikom.”
Doktorica Ivana Stefanović iz beogradske Hitne pomoći ranije je za “Blic Health” rekla da znanstvena istraživanja posljednjih godina pokazuju da se prvog ponedjeljka nakon pomicanja kazaljki unaprijed bilježi veći broj srčanih udara nego inače.
“S druge strane, prvog ponedjeljka nakon prelaska na zimsko računanje vremena bilježi se manje srčanih udara nego inače. Znanstvenici sve glasnije govore o tome i ističu da je ključni uzrok nedostatak sna pri pomicanju satova.”
Potrebno je 4 do 7 dana da se tijelo navikne.
Prema njezinim riječima, neugodu uzrokovanu pomicanjem sata vjerojatno će više osjetiti adolescenti i djeca.
“Vrlo je moguće da će doživjeti i pad koncentracije i kognitivnih funkcija, pa roditelji trebaju malo pripaziti”, savjetuje dr. Stefanović.
Profesor dr Dušan Vešović kaže za “Blic Health” da organizmu treba dati ono što ono očekuje i kada ono to želi, u skladu sa dobrim životnim navikama.
“Ljetno računanje vremena doista uzrokuje određene promjene u našem tijelu jer živimo prema određenim ciklusima, u ovom slučaju prema cirkadijalnom ciklusu – naučeni smo da se budimo i idemo spavati u isto vrijeme. Sve se to može premostiti dobrim životnim navikama – od pravilne prehrane do hidratacije. U tom slučaju, ako se trebamo probuditi sat vremena ranije, nije loše otići spavati sat vremena ranije. Istraživanja kažu da nam je potrebno 4 do 7 dana da se naviknem, što sve ovisi o osobi.”
Pripreme za ljetno računanje vremena:
Promjena vremena spavanja – oko tri dana prije promjene vremena trebali biste ići spavati i probuditi se 10 do 15 minuta ranije nego inače. Sljedeću noć trebali biste ići u krevet i ustati 20 do 30 minuta ranije, a sljedeće 30 do 45 minuta ranije.
Popodnevni drijemež – ako se poslijepodne nakon početka ljetnog računanja vremena osjećate umorno, popodnevno spavajte po rasporedu od 20 do 30 minuta (drijemanje dulje od toga može učiniti da se osjećate još umornije).
Više svjetla – tijekom prvog tjedna nakon promjene vremena trebali biste biti izloženi jutarnjem svjetlu oko 15 minuta, što može pomoći u održavanju vašeg cirkadijalnog ritma.
Odgađanje dnevne rutine – nekoliko dana nakon promjene vremena početak dnevne rutine trebali biste odgoditi za sat vremena. Na primjer, umjesto u jutarnju šetnju u 8, trebali biste krenuti u 9 ujutro, a svaki dan postupno skraćujte vrijeme početka šetnje za 10 ili 15 minuta. Unutar tjedan dana vaš bi se tjelesni sat trebao vratiti na novo vrijeme.
Smanjen unos alkohola i kofeina – treba ih smanjiti nekoliko dana prije i nakon promjene vremena jer mogu poremetiti san.
Preporuke srčanim bolesnicima za smanjenje rizika od promjene vremena
Za srčane bolesnike ključno je poduzimanje određenih mjera kako bi se smanjio rizik od komplikacija uzrokovanih jet lagom, a dr. Radinka Pekić daje nekoliko preporuka:
Prije promjene vremena pokušajte otići spavati 15 do 30 minuta ranije ili kasnije nekoliko dana unaprijed, ovisno o promjeni, kako biste pomogli svom tijelu da se prilagodi promjeni.
U danima nakon pomicanja satova važno je pratiti simptome i posjetiti liječnika ako osjetite bilo kakve neuobičajene simptome kao što su ubrzan rad srca, visoki krvni tlak ili bol u prsima.
Izbjegavajte stresne situacije i teške fizičke napore u prvim danima nakon promjene vremena kako biste smanjili opterećenje srca.
