O psihološkim problemima sa kojima se ljudi nose – bar kad su u pitanju depresija i anksioznost – već su se vodile beskrajne priče i pravili bezbrojni memi, zato je vrIJeme da prestanemo da se pretvaramo da nas ne opterećuju abnormalne količine stresa. Mladi su anksiozniji nego ikada ranije, ali za razliku od prethodnih generacija mi bar pričamo o tom – istraživanja pokazuju da milenijalsi sve više prihvataju duševne bolesti, sve su spremniji da o njima otvoreno govore.
Većinu situacija koje nam izazivaju stres ne možemo izbJeći – zgusnut radni danzna da se poklopi sa lošim raskidom, a preko svega dođe migrena zbog dnevno-političkih pitanja – ali postoje faktori nad kojima imamo potpunu kontrolu. Na osnovu brojnih izvještaja, kao i savjeta psihologa Davida Klemanskog sa Univerziteta Ohajo Stejt, nudimo četiri kamena temeljca za psihičku stabilnost.
Spavajte duže
Još uvijek se načelno preporučuje osam sati odmora svake noći. Čak i ako vam djeluje da ste OK poslije četiri-pet sati, najvjerovatnije niste u optimalnom mentalnom zdravstveno-kognitivnom stanju. (Oni pravi „kratki spavači”, kojima zaista ne treba više od četiri sata sna, izuzetno su rijetki).
Konkretno, neispavane osobe izlažu se povećanom riziku od anksiozno-depresivnih komplikacija. Ako ne možete da zaspite ili se prečesto budite, ako osjetite da vam je zbog toga sve teže, razmotrite slijedeće savjete stručnjaka:
Pred spavanje, stavite na papir sve stvari koje vas brinu. Fizički izlistavši brige, privremeno ćete osjetiti blago smanjenje anksioznosti, što bi moglo da vam pomogne da zaspite.
Pokušajte jednostavno duboko disanje – udisaj pa izdisaj, sve polako (sedam sekundi jedno, sedam drugo), desetak puta zaredom. Ovako omogućavate umu da se usredsredi i spusti nivo anksioznosti, a tijelo usporavate i pripremate za odmor.
Puštajte sebi bijelu buku, zvuk kiše, i ostale umirujuće sadržaje.
Ne liježite dok niste spremni za spavanje; ako vam ne ide 10-15 minuta, ustanite i čekajte da se dovoljno umorite.
Vježbajte ponekad
Iako vježba ne liječi ni anksioznost ni depresiju, fizička aktivnost je direktno povezana sa emotivnim zdravljem. Ako ne vježbate dovoljno, odričete se endorfina i ostalih prirodnih hemikalija koje u ogromnoj mjeri utiču na raspoloženje. Zacrtajte sebi 30 minuta dnevno kao cilj, tri do pet dana nedjeljno; može bilo koja vrsta treninga, ali kardio vježbe posebno pomažu anksioznim/depresivnim osobama.
Ako vam je teško da se podignete sa kauča, slijedi par saveta:
Ne čekajte motivaciju. Natjerajte sebe da se pokrenete, pa ćete se tako dovesti u raspoloženje za fizičku aktivnost. Nije neophodno čak ni otići do teretane – počnite od šetnje i rada po kući, pa gradite na tim temeljima.
Ako biste da istrčite par krugova ujutru ali vas mrzi, probajte da spavate u trenerci i stavite patike pored kreveta. Zvuči šašavo, ali što vam je manje truda potrebno u startu, to ćete se lakše odlučiti na vježbu.
Nađite nekoga sa kim ćete vježbati. Biće vam prijatnije, a bićete i odgovorniji.
Okrenite se fizičkoj aktivnosti u kojoj ste nekada uživali. Povratak starim navikama mozak će lakše podnijeti nego započinjanje sasvim novih.
Pazite šta uzimate
Jedno piće, ili dva-tri-četiri, zna da smiri čovjeka kad se loše osjeća, ali alkohol sam po sebi depresira, mijenja nivo serotonina i drugih neurotransmitera u mozgu, što će kasnije samo otežati problem anksioznosti.
Alkohol i droga su praktično flasteri koje lijepimo preko rana. Ako vam anksioznost naglo skoči poslije konzumacije, ili ako naglo otupite u depresiji, evo šta biste mogli da pokušate bez skidanja sa ovih supstanci:
Ako pijete da biste zaboravili neprijatne situacije ili misli, vrlo lako ćete izgubiti kontrolu. Zato treba biti umjeren, što za većinu nas predstavlja jedno do dva pića, nikako tri ili četiri u seriji.
Ako vam djeluje nemoguće da budete trijezni u društvu, pokušajte da u razgovoru sa terapeutom preispitate svoj doživljaj društvenih okupljanja. Doktor bi mogao da vam ponudi lijekove koji strateški ciljaju određene neurotransmitere, što bi umjesto alkohola ublažilo anksioznost koju osjećate u tim trenucima.
Smisleno koristite tehnologiju
Imate problem ako se oslanjate na društvene mreže kako bi pobjegli od svojih emocija (što nikad i ne djeluje, jer je Instagram pogon za proizvodnju kompleksa niže vrijednosti). Razmjena poruka vodi greškama u komunikaciji; nije zdravo da depresivni ili anksiozni ljudi opsesivno čekaju ili tumače svaku poruku.
Niko od nas nije spreman na radikalne korak kao što bi bilo isključenje telefona u deset uveče, ali nudimo vam nekoliko polumjera koje će vam olakšati zavisnost od tehnoloških pomagala:
Umjesto teksta, razmjenjujte audio klipove. To smanjuje mogućnost pogrešne interpretacije poruke. Podesite paletu telefona na crno-bijelo; biće vam bizarno neprijatno da ga koristite, i konsekventno lakše da ga bar na kratko ostavite.
Planirajte minijaturne tehno-pauze svakog dana. Zakazujte aktivnosti nevezano za telefon ili laptop u trajanju od npr. 30 minuta. Prednosti su dvojake: smanjujete zavisnost od uređaja sa jedne strane, dok sa druge unosite novine (zdrave i stimulativne, nadajmo se) u svakodnevni život. To je jedan od mnogih malih koraka u pravom smjeru, prenosi Aura
