Radi u privatnoj firmi koja se bavi proizvodnom djelatnošću u marketingu. Radno vrijeme je 8 radnih sati, na što još dolazi pola sata ili sat ručka neplaćeno.
“Znači, tamo sam 9 sati, od kojih je 8 plaćenih. Radim od 7-16. Svaki minut prije i poslije je plaćen x 1.25, jer se računa kao prekovremeno. Plata je u prosjeku 2.800 eura, mada i to dosta varira zavisno od iskustva. Početna je oko 2.000 eura. Na ovaj iznos ide 30 % poreza, koji ide državi i od kojeg se sve finansira, od policije, vojske, preko bolnica, vrtića, škola, razvoja gradova, gradnje i tako dalje”, kaže sagovornik portala “Buka“.
Kada je riječ o kvaliteti i troškovima života, oni zavise mnogo od toga u kom tipu objekta živiš.
”Svi mlađi ljudi žive u stanovima, a sve familije s djecom u kućama. Naravno, ima izuzetaka, ali tako je najpraktičnije za sve koji mogu. Da bi se tako živjelo, oboje moraju raditi puno radno vrijeme. Moglo bi se reći da na stanarinu/kuću ide 25% primanja, znači nekih 800-1.400 eura. Svi objekti se uzimaju na kredit, gdje možeš da izabereš malo višu fiksnu kamatu na recimo 10 godina ili kliznu kamatu koja trenutno iznosi 1.6 %”, ističe on.
Kada je riječ o troškovima za režije, na struju za kuću kao što je njegova (100 kvadrata) troši 60 eura, voda hladna 15 eura, a grijanje i topla voda oko 150 eura mjesečno. Telefon fiksni se ne koristi uopšte, uglavnom svi koriste mobitele, čiji račun izlazi 25 eura fiksne sume, gdje možeš da pričaš, šalješ poruke i koristiš 5gb interneta.
Za hranu se troši otprilike 500 eura mjesečno, s tim da sve više ljudi kupuje samo eko hranu, a ona je dosta skuplja.
Hljeb košta 2 eura, litra mlijeka 1 euro, crveno meso je najskuplje, i do 30 eura kilogram, dok je piletina oko 8 eura kilogram.
“Koliko ostaje od plate se ne može reći, jer sve familije imaju djecu koja imaju razne sportske aktivnosti. Djeca od 5 godina pa nadalje imaju često po dva sporta sedmično, znači 4 treninga. Sve to varira, ali uopšteno recimo da one prave štediše sa prosječnim platama, koji žive u stanu, mogu da uštede i jednu cijelu platu, znači oko 2.000 eura na ruke, dok familije s djecom koji žive u kućama mogu da se zadovolje sa 500 eura”, kaže naš sagovornik.
Što se tiče ostalih troškova, vrtić košta 80 eura, gdje sve ulazi u cijenu, i dijete je tamo 10 sati.
“Škola je besplatna, a hrana i sve potrebno se finansira od države tj. od našeg poreza od 30%. Auto na kredit košta u prosjeku između 300-400 eura na 7 godina. Sad pričam o malo većim karavanima, jer se to najviše kupuje. Govorimo o novim autima, naravno. Polovni opet variraju mnogo”, kaže on.
Redovan godišnji odmor u Švedskoj je ukupno 5 sedmica, gdje poslodavac mora odobriti 4 sedmice u komadu ako to radnik želi. U prosjeku se mogu naraditi još tri od prekovremenog. Svaka minuta koju naradiš ide u saldo sati i tako se nabere još koja sedmica. Tih 5 sedmica je plaćeno normalno kao da se radi.
Kada je riječ o roditeljstvu, radnik koji dobije dijete ima pravo na 420 slobodnih plaćenih dana, koji se mogu podijeliti sa suprugom kako god želite. Ali ima još jedna zanimljiva računica.
“U sedmici je 7 dana. Ti možeš da uzmeš plaćeno od 1-7 dana i od tog zavisi koliko dugo možeš biti s djetetom. Ako drugi roditelj ima dobra primanja može se uzimati manji broj dana, recimo 3 dana, i onda kad podijelis 420 sa 3 dobiješ 140 sedmica. To je skoro tri godine i niko ti to ne može odbiti po zakonu kada je dijete u pitanju”, kaže za kraj naš sagovornik.
