Stari su Rimljani imena danima u nedjelji davali prema planetama za koje se vjerovalo da vladaju njima. Tako je prvi dan (nedjelja) odgovarao Suncu, drugi dan (ponedjeljak) Mjesecu, treći dan (utorak) Marsu, četvrti dan (srijeda) Merkuru, peti dan (četvrtak) Jupiteru, šesti dan (petak) Veneri, a sedmi dan (subota) Saturnu, piše Aura.
Zasigurno je najpoznatije, a možda je i najveće sujevjerje vezano za dane u sedmici, ono koje tvrdi da je petak, koji pada 13. u mjesecu, definitivno najnesretniji dan u godini. Postoje, međutim, i mnoga druga narodna vjerovanja vezana za dane, sate ili određene vremenske periode u sedmici.
Dr. Ljudevit A. Ivandić u knjizi “Pučko praznovjerje” navodi da se u narodu vjeruje da su najnesretniji dani u sedmici – utorak, petak i subota.
*Za utorak, vele, da se nije dobro vjenčati tog dana; ako se na taj dan rodi dijete – bit će prijeke naravi, ljutito; ako se roje pčele – u novom roju neće biti blagoslova; utorkom se nije dobro smijati, a narod veli da utorkom nikako ne valja ni sijati žito.
*Što se tiče petka on ima zajedničko s utorkom to da nije dobro ako se na ta dva dana čovjek veseli ili smije – jer bi zbog toga, svakako, u nedjelju mogao zaplakati. Petkom se također nije smjelo ništa sijati niti saditi!
*Subotom ne valja raditi poslije 16 sati – jer to ne vodi dobru.
SIMBOLIKA DANA U SEDMICI:
Prema arapskom vjerovanju svaki je dan u nedjelji imao svoje karakteristike:
*Ponedjeljak je dobar dan za posao i putovanja.
*Utorak je dan krvi.
*Srijeda je dan katastrofe i propasti.
*Četvrtak je dan za posao.
*Petak je dan za brak.
*Subota je dan za lopovluke i prevare.
*Nedjelja je dobar dan za sađenje i građenje.
