Gorile većinu vremena u divljini provode u dubokim i gustim šumama što znanstvenicima otežava nastojanja da ih bihevioralno proučavaju. Uglavnom se smatralo da žive u malim obiteljskim zajednicama sastavljenim od dominantnog mužjaka, nekoliko ženki i potomaka, prenosi “Hina”.
Nova analiza podataka prikupljena promatranjem socijalnih kontakata stotina gorila dugi niz godina pokazala je da su ta stvorenja društveno mnogo kompleksnija nego što se dosad mislilo.
Skupina stručnjaka istražila je učestalost i dužinu svake interakcije među tim životinjama kada su se okupile na čistini i ondje konzumirale vodene biljke.
Otkrili su da gorile, uz užu obitelj, stvaraju vezu i s “proširenom obitelji” koja se u prosjeku sastojala od 13 pojedinaca.
Bilo je i širih skupina, u prosjeku sastavljenih od 39 gorila, u kojima su se životinje družile premda nisu obiteljski povezane.
“Analogija s ranim ljudskim populacijama bila bi pleme ili čak malo naselje”, kazala je Robin Morrison, biološka antropologinja s Cambridgea koja je vodila studiju.
Usto znanstvenici raspolažu podacima o širim društvenim slojevima, nalik godišnjim okupljanjima ljudi na festivalima, kada se deseci gorila nađu na jednome mjestu kako bi ondje jeli voće.
Takva društvena slojevitost iznenađujuće je slična ljudskoj, tvrde autori u članku objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Nekoliko drugih životinjskih vrsta iskazuje slične društvene vještine, poput babuna, kitova i slonova.
“Naše je istraživanje još jedan dokaz da su te ugrožene životinje iznimno sofisticirane i inteligentne te da mi ljudi možda i nismo tako posebni kao što mislimo”, kazala je Morrison.
