Deja vu je pojava koja se javlja kod oko 70 posto ukupne populacije, navodi thehealthy.com te tvrdi kako se najviše javlja kod ljudi koji su maštovitiji, koji često putuju te kod onih koji su visoko obrazovani.
Pojava je to koja se najviše javlja u ranoj odrasloj dobi, a koja opada s godinama. Također, zanimljivo je da se javlja i kod umornih ljudi sklonih stresu.
1. Dugoročno i kratkoročno pamćenje
Zbog načina na koji mozak sprema dugoročno i kratkoročno pamćenje može doći do deja vu-a. To se događa kada informacija koju naš mozak prikupi iz okruženja zaluta i umjesto u kratkoročno pamćenje, ureže se u dugoročno, navodi Psychology Today. Na taj način, sljedeću informaciju iz kratkoročnog pamćenja može povezati s onom koja je zalutala u dugoročno te tako nastaje deja vu.
2. Mozak pamti milisekunde
Jedan je eksperiment proveden među studentima koji su morali zapamtiti predmete s jednog popisa da bi im kasnije bio prikazan drugi s novim predmetima. Na tom popisu, studenti su morali izdvojiti one predmete koji se nalaze i na prvom. Zaključak istraživanja isticanje je mogućnosti mozga da nepoznatu riječ učini poznatom iako je toj novosti bio izložen tek nekoliko milisekundi, piše Ordinacija.
3. Osjetilne asocijacije
Suradnjom mozga i osjetila, smatraju stručnjaci, nastaje deja vu. To objašnjavaju činjenicom da mozak neprestano traga za smislom te se nerijetko događa da, osim izravnih podražaja koristi i druga osjetila. To pak znači da mozak izložen poznatom mirisu pretpostavlja da je čitava ta situacija poznata, odnosno nastane deja vu.
4. Zamišljene situacije
Ukoliko prije spavanja u glavi smišljate razne scenarije, može se dogoditi da, ukoliko kasnije stvarno dođe do te situacije, mozak to označi kao poznato, tvdi dr. Kathleen McDermott.
“U tom slučaju, mozgu ne trebaju vanjski podražaji kako bi kreirao deja vu, već ga kreirate vi sami”, zaključuje.
