Nekada se najjači poriv za hranom javlja kada smo emocionalno “na dnu”. Mnogi ljudi će, kada se suočavaju sa nekim teškim problemom, svjesno ili nesvjesno potražiti utjehu u hrani.
Ali to “emocionalno prejedanje” kada pokušavamo da se izborimo sa negativnim osjećajima kao što su stres, bijes, anksioznost, dosada, tuga i samoća ima ogroman utjecaj na naše zdravlje, u smislu da tada jedemo previše, i to uglavnom visokokaloričnu, masnu, slatku i preslanu hranu. Međutim, postoje načini da povratite dobre navike hranjenja, iako ste skloni emocionalnom prejedanju.
Važni događaji u životu, kao što je ostajanje bez posla, bolest, razvod, pa i svakodnevne neugodnosti mogu izazvati negativne emocije koje vode ka prejedanju. Ali zbog čega?
Neke vrste hrane imaju adiktivna svojstva. Naprimjer, kada jedemo čokoladu, u našem tijelu se pojačava lučenje hormona koji popravljaju raspoloženje i pospješuju osjećaj zadovoljstva. Takav tip “nagrade” može pogodovati razvijanju preferenci za hranu koju usko povezujemo sa određenim osjećanjima. Uz ovo, samo zadovoljstvo jedenja nam umanjuje negativne emocije.
Hrana također može biti i tip razbibrige. Kada se brinemo zbog nekog nadolazećeg događaja ili nekog konflikta koji se desio ranije, jedenje nam može poslužiti kao “diverzija”. Ali, samo privremeno. Dok jedemo, mi se fokusiramo na ugodni okus ali, kada taj okus nestane, naša pažnja ponovo biva usmjerena na brige, a sada je tu i dodatna krivica zbog maloprijašnjeg prejedanja.
Kako kontrolisati svoje navike u ishrani?
Iako snažne emocije mogu podstaći poriv za hranom, mi možemo poduzeti korake kako bismo taj poriv kontrolisali. Pokušajte sljedeće:
Naučite prepoznati istinsku glad
Obratite pažnju na to da li je glad koju osjećate fizička ili emocionalna. Ako ste jeli prije nekoliko sati, onda vjerovatno niste zaista gladni. Dajte želji za hranom malo vremena i proći će.
Prepoznajte šta vas tjera na jedenje
U sljedećih nekoliko dana, zapisujte šta jedete, koliko jedete, kada jedete, kako se osjećate dok jedete i koliko ste gladni. Nakon nekog vremena, primijetit ćete u kojim situacijama se emocionalno prejedanje javlja, pa će ih biti lakše izbjegavati.
Utjehu potražite negdje drugdje
Umjesto da posegnete za čokoladicom, izađite u šetnju, pogledajte film, slušajte muziku, čitajte ili se nađite s društvom. Ako mislite da vas stres uzrokovan nekim neugodnim događajem vodi ka frižideru, popričajte sa nekim kako bi skrenuli pažnju sa toga. Sami planirajte ugodna dešavanja.
Ne držite nezdravu hranu nadohvat ruke
Izbjegavajte da imate veliku količinu visokokalorične “hrane za utjehu” u kući. Ako osjećate glad i neraspoloženje, odgodite odlazak u šoping nekoliko sati, kako ova osjećanja ne bi utjecala na vaše odluke šta ćete kupiti u prodavnici.
Neka međuobroci budu zdraviji
Ako osjećate potrebu da jedete između obroka, odaberite hranu koja je nemasna i niskokalorična, kao što je svježe voće, povrće u nemasnom umaku ili kokice bez putera. Isprobajte manje masne i kalorične verzije svoje omiljene hrane da vidite da li će zadovoljiti vašu želju.
Izbalansirajte prehranu
Ako ne unosite dovoljno kalorija da bi zadovoljili svoju potrebu za energijom, bit ćete skloniji emocionalnom prejedanju. Pokušajte jesti redovno koliko možete i ne preskačite doručak. Stavite naglasak na žitarice, povrće i voće i mliječne proizvode sa niskim nivoom masnoće. Kada zadovoljite bazične potrebe vašeg organizma, duže ćete se osjećati sitima.
Redovno vježbajte i dovoljno se odmarajte
Vaše tijelo se bolje bori sa stresom kada je odmorno, a tada je i puno lakše održati kontrolu nad raspoloženjem.
Ako se desi da popustite pred izazovom emocionalnog prejedanja, oprostite sebi i pokušajte ponovo sutradan. Pokušajte učiti iz iskustva i napravite plan kako to spriječiti u budućnosti. Fokusirajte se na pozitivne promjene u vašim navikama hranjenja i odajte sebi priznanje za svaki pokušaj da unaprijedite svoje zdravlje, prenosi Aura
