Vjerovatno ste do sada bezbroj puta čuli kako šećer šteti organizmu. I zaista je tako, a to su dokazala mnoga naučna istraživanja.
Nutricionisti tvrde da je šećer opasan za zdravlje, jer ljudi obično pretjeruju, pa dnevno unesu oko 22 kašičice.
Preopterećenost šećerom, koja često dolazi iz skrivenih izvora, utječe na tijelo na brojne nepoželjne načine.
Dnevne preporuke American Heart Associationa su pet kašičica šećera za žene (20 grama), devet kašičica za muškarce (36 grama) i tri kašičice (12 grama) za djecu.
Brojni su skriveni izvori šećera. Primjera radi, limenka gaziranog soka sadrži i do 12 grama šećera.
No, nisu samo sokovi glavni izvor skrivenih šećera, pa stručnjaci za prehranu savjetuju da povedete računa i o tome koliko unosite kečapa, gotovih obroka, prerađene hrane, hljeba, jer samo komad integralnog hljeba sadrži do dvije kašičice šećera.
Evo kako sve šećer može naštetiti organizmu:
Čini da masnoće oblažu organe
Fruktoza, sastojak šećera tjera jetru da efikasnije skladišti masti i to na čudnim mjestima. Vremenom dolazi do stvaranja masnih naslaga oko jetre, što izaziva oboljenje jetre, koje je bilo rijetko prije osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Priprema organizam za dijabetes
Svakih dodatnih 150 kalorija, dobijenih usljed unosa šećera, dnevno povećava šanse da se dobije dijabetes za 1,1 posto.
Visok holesterol
Kad se izuzmu osobe sa visokim holesterolom i/ili dijabetesom i gojazne osobe, kod osoba koje unose mnogo šećera bilježi se najveći porast lošeg holesterola i opasnih triglicerida, i ujedno smanjenje nivoa dobrog holesterola (HDL). Prekomjerni šećer dovodi to toga da jetra proizvodi više lošeg holesterola, dok u isto vrijeme sprečava organizam da ga izbaci.
Loše utječe na srce
Srčana oboljenja i dijabetes su usko povezani. Srčani i moždani udar najveći su uzročnici (65 posto) smrti kod osoba sa dijabetesom tipa 2.
Problemi sa pritiskom
Dolazi do prekomjernog lučenja inzulina, koji loše utječe na sistem za cirkulaciju i arterije. Hronični visoki nivo inzulina izaziva brži rast mišićnih ćelija oko krvnih sudova, a to uzrokuje stvrdnjavanje zidova arterija, što je korak do visokog krvnog pritiska.
Izaziva dijabetes tipa 3
Neuropatolog sa Univerziteta Brown, Susan de la Monte, smislila je termin „dijabetes tipa 3“, nakon što je njen tim saradnika prvi otkrio vezu između rezistentnosti na inzulin, prehranu bogatu mastima i Alzheimerove bolesti.
Po mišljenju ovih naučnika, Alzheimer je bolest metabolizma u kojoj je oštećena sposobnost mozga da koristi glukozu i proizvede energiju.
Razvija proždrljivost
Redovno unošenje velikih količina šećera ometa slanje poruka mozgu da smo siti. Leptin, hormon koji šalje signale da smo siti, ne vrši svoju funkciju, dok fruktoza koju smo kroz šećer unijeli, stalno izaziva glad.
Postajete ovisni
Šećer izaziva lučenje hemikalija koje utječu na centar za zadovoljstvo u mozgu, tj. na lučenje opioida i dopamina. Kao i kod osoba koje uzimaju drogu, u ovom slučaju razvija se tolerancija na šećer, što znači da je potrebno sve više šećera da bi se postigao osjećaj zadovoljstva. Prilikom proučavanja utjecaja šećera na pacovima primijećeno je da životinje počinju da cvokoću zubima, imaju tremor, drhtanje i postaju anksiozne kada im se oduzme šećer.
Potiče umor
Previše šećera u organizmu dovodi do stalnog osjećaja umora. Dolazi do stalnih promjena nivoa šećera u krvi, zbog čega organizam traži da jedete nešto slatko, i tako se vrtite u začaranom krugu,piše Faktor
Okidač za depresiju
Postoji veza između depresije i uzimanja slatkiša. Osobe koje jedu puno slatkiša vremenom postaju sklonije depresiji.
Utječe na starenje kože
Šećer u krvi vezuje se za proteine i tako se formiraju štetne molekule nazvane AGE, koje napadaju okolne proteine, uključujući i proteinska vlakna u kolagenu i elastinu, sastojcima koji čine da koža izgleda čvrsta i elastična. Kao rezultat, dolazi do stvaranja bora i opuštanja kože.
