Bolnica u koju se ne može ući ni “sazad ni s prida” dok se ne prođu dva trijažna punkta je Kantonalna bolnica “Safet Mujić” u Mostaru, poznatija kao Južni logor. Prim. dr. Nazif Derviškadić, specijalista infektolog, šef Infektivnog odjela ove bolnice je još u januaru imao završen kompletan plan zaštite i prevencije osoblja i pacijenata, i zahvaljujući razumijevanju menadžmenta klinike sve je realizovano i pripremljeno skoro mjesec dana prije nego što je registrovan prvi slučaj zaraze virusom COVID-19 u BiH.
Poseban ulaz
– Do 1992. sam bio inspektor za zdravstvo i protivepidemijsku zaštitu Mostara, cijeli rat sam radio u strašnim uslovima i sada sam ponovo došao u situaciju da sve iskustvo primijenim i zaštitim građane. U januaru sam direktoru Prim. dr. Zlatku Guzinu predložio da napravimo naš, bolnički krizni štab, znajući da će se u ove štabove petljati i oni kojima tu nije mjesto. Napravili smo novi, poseban, ulaz, UV lampe smo postavili po hodnicima, svaka soba ima pretprostor, automatsko otvaranje i zatvaranje vrata, nabavili smo zaštitinu opremu i svakodnevno se peru i dezinfikuju svi prostori unutar bolnice, rukohvati, šteke, ali i područje oko bolnice, priča dr Derviškadić kako su se detaljno i ozbiljno pripremali u ovoj bolnici za nadolazeću bolest.I u ovoj bolnici je postavljen trijažni šator pred ulaz u kojem je angažovano 18 ljekara. Dva doktora infektologa su preraspoređena u COVID bolnicu, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. Dr. Derviškadić je stalno uz ekipu i na raspolaganju pacijentima i kolegama. Put pacijenta je jasan i najvažnije je da ne trpe pacijenti sa drugim teškoćama. U ovoj bolnici se svakom pacijentu pristupa sa jednakom pažnjom.
– Stanje sa koronavirusom ne zanima mnogo čovjeka koji ima upaljeno slijepo crijevo, trudnicu koja mora obaviti redovan pregled, dijabetičara kojem se povisio šećer. Svi oni zaslužuju pažnju i brigu i kod nas taj dio zdravstvene zaštite i brige funkcioniše bez problema. Svi prođu dvije trijaže prije nego što dođu do svoga odjela. Prva trijaža je u šatoru gdje budu pregledani, daju anamnezu, ispune epidemiološki upitnik i onda budu proslijeđeni na Infektivni odjel koji smo potpuno odvojili od svih drugih odjela. Ukoliko i infektolog potvrdi na osnovu detaljnog pregleda, anamneze i istorije bolesti da ne postoji mogućnost da pacijent nosi virus, bude proslijeđen na odjel na koji treba, objašnjava dr. Derviškadić.Pored obaveznih konzilija o koronavirusu se u ovoj bolnici rijetko govori. Svi znaju svoj dio posla i svi rade bez straha, nervoze, panike.
– Ja sam medicinu završio u ono lijepo doba kada sam psihologiju imao devet semestara. Strah i panika ništa dobro ne mogu nikome donijeti, samo nas mogu onesposobiti. Ja jesam oprezan, ali onaj ko zna posao i ko je radio cijeli rat treba da zna da strahu i panici nema mjesta. A kada uposlenici vide da vi znate šta radite da ste učinili sve da se osoblje i pacijenti zaštite i da se ne bojite i oni se isto ponašaju. To ne znači da ima prostora za opuštanje, ali medicina je takva da ni u jednoj situaciji ne smijete pomisliti da se možete opustiti. Svakom pacijentu se mora pristupiti kao da je Covid pozitivan i ostati na tom stepenu opreza do kraja, kaže dr Derviškadić naglasivši da je tužan zato što se desilo ono na što je upozoravao. Došlo je do smrtnih slučajeva upravo zbog nečijeg straha i nespremnosti.
Treći val
Dr. Derviškadić ističe da bi u kriznim štabovima trebali biti infektolozi, kliničari, doktori koji su prošli rat.
– Ja sam upozorio da se učini sve da nas kroz ovu krizu ne vode neuki ljudi. Nažalost, zbog tih neukih i plašljivih nama ljudi umiru. Pitaju se ljudi koji nisu dorasli struci. Svaka zarazna bolest može imati različite kliničke forme, lake, klasične, teške. U prve dvije forme simptomi su neprimjetni, ali trebamo se osloniti na znanje i slušati pacijenta, zar je test skuplji od jednog života? Mi svi znamo da pacijent ne umire od korone nego sekundarnih infekcija, od drugih teškoća koje je pacijent imao prije koronavirusa ili su se razvile zbog koronavirusa, ali bolnička usluga ne smije biti nikome uskraćena. Meni posljednjih dana stižu pacijenti iz Posušja, Neuma, Stoca, ovdje se osjećaju sigurno, poštovano, pojasnio je ovaj veliki stručnjak uputivši apel građanima da ostanu kući, jer jedino izolacijom možemo umanjiti drugi ili spriječiti treći val bolesti.
Dr. Derviškadić smatra da i zbog restrikcije mjera izolacije treba neko odgovarati, jer su osobe starije od 65 godina, koje su ovih dana u velikom broju izašle ne vodeći računa o zaštitnoj opremi i udaljenosti, kategorija koja bi mogla uzrokovati treći val bolesti,piše Oslobodjenje
– Od 12-16 aprila očekujem drugi val. To su osobe koje su bile u kontaktu onih koji su u BiH iz inostranstva došle prije 15-ak dana i koje niko nije testirao. A treći val očekujem 25. maja do 1. juna. Karantin se raspušta nakon dvostrukog isteka najduže inkubacije, a to je 30 dana. Tako da mislim da ćemo ljetovati na obalama naše lijepe Neretve, kroz smijeh je zaključio prim. dr Nazif Derviškadić., specijalista infektolog, šef Infektivnog odjela Kantonalne bolnice “Safet Mujić” u Mostaru.
ELDINA ZOLJ-BALENOVIĆ
