Ograničenja uvedena radi spriječavanja širenja virusa kovid-19, poput zatvaranja zemalja i društvene distance, nisu smanjila zagrijevanje na svijetu.
Budući da su ljudi širom svijeta ostajali kod kuće kako bi zaustavili širenje korona virusa, emisija staklenih gasova iz energetske i transportne industrije pala je na rekordno niske vrijednosti, što je možda dalo neki lažni osećaj da su najgori učinci klimatskih promena ublaženi, međutim to se nije dogodilo, piše CNN.
O tome svedoči prošlonedeljno saznanje o odvajanju masivnih santi leda na Antarktiku i Grenlandu do čega dolazi zbog sve većih temperatura na polovima, a što ubrzava porast nivoa mora.
U međuvremenu, razorni požari podstaknuti vrućim i suvim vjetrovima, kao i zapaljivim uslovima spržili su milione hektara širom zapada SAD-a, pokrenuli masovnu evakuaciju, uzeli desetine života i izazvali izmaglicu koja se proširila zemljom, čak i do Evrope.
Takođe, na Atlantiku je zabilježena jedna od najaktivnijih sezona uragana, podstaknuta visokim temperaturama na površini mora, a kako piše CNN, uragan Sali, koji je prošle nedelje dostigao drugu kategoriju, bio je samo jedan od pet tropskih ciklona na Atlantiku, što je fenomen koji se dogodio samo jednom, i to pre skoro 50 godina, prenosi “Telegraf“.
– Klimatske promjene ne prestaju zbog lokdauna. Ekstremno vrijeme kojem svjedočimo je u skladu s onim što možemo očekivati zbog klimatskih promjena – rekao je za CNN Ilan Kelman, profesor rizika, otpornosti i globalnog zdravlja sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Naučnici se slažu da klimatske promjene povećavaju prosečne globalne temperature, menjajući klimatske uslove širom sveta, temperature, vlagu i padavine, što donosi promene u vremenskim obrascima koje doživljavaju i ljudi.
Kako se navodi, osim vazduha zagrijali su se i svijetski okeani, a vrućine podstiču uragane koji postaju jači i intenzivniji.
Dodaje se da su klimatske promene kroz koje danas prolazimo, o čemu svjedoče ekstremni vremenski događaji poput požara na američkoj Zapadnoj obali, rezultat naše kumulativne emisije od početka industrijske revolucije, odnosno čak i kad bismo smanjivali emisije ugljenika, kao što se dogodilo tokom pandemije, sve dok u atmosferu ispuštamo staklene gasove planeta će nastaviti da se zagrijava.
