“To je jedna od stvari o kojima sam razmišljao kada sam dobio koronavirus. Kao, ‘Ma sranje, hoću li umrijeti od ovoga?'”, kaže dr. Parker u videu.
Naravno, oni koji su se suočili s dijagnozom covida vjerojatno su i sami prolazili kroz sličan proces razmišljanja nakon što su primijetili prve simptome ili dobili dijagnozu. No, dr. Parker je bio svjestan rada sa Sveučilišta Johns Hopkins koji je pažljivo znanstveno proučavao putanje bolesti među oboljelima. U svom slučaju je takva istraživanja smatrao ohrabrujućima.
“Budući da sam znao za ovu studiju i pratio sam podatke od kada je sve ovo počelo, nisam bio previše zabrinut”, kaže govoreći o vlastitom riziku od teškog ishoda.
Parker kaže da je prvi put primijetio simptome početkom listopada, koji su se nakon otprilike tjedan dana razvili u groznicu i hladnoću, a nekoliko dana je imao i glavobolju koju uspoređuje s mamurlukom. Također je iskusio nelagodu u prsima i promukao glas, što dokazuje i njegov video. No liječnik kaže da nije imao probleme s otežanim disanjem ili upalom grla.
Zbog svog posla brzo je podvrgnut testiranju koje je pokazalo da je pozitivan na koronavirus. Parker, koji je video snimio desetog dana svoje karantene, kaže da su njegovi simptomi gotovo potpuno nestali.
“Ni u jednom trenutku nisam imao respiratorne simptome niti sam mislio da ću umrijeti”, kaže te dodaje da takav način razmišljanja može zahvaliti istraživanju Johnsa Hopkinsa.
Evo što je to istraživanje pokazalo:
Parker se poziva na rad iz rujna 2020. koji je prikupio podatke o 832 pacijenta oboljelih od covida-19 u pet bolnica Johns Hopkins tijekom rane pandemije. Od ovih hospitaliziranih pacijenata, 171 (20 posto) je imao ozbiljne simptome, dok su 523 (63 posto) imala blage do umjerene simptome. Među proučavanim pacijentima, 694 su otpuštena (83 posto), a 131 je umro (16 posto).
Proučavali su pojedinačne čimbenike rizika i ishode kako bi stvorili model – kalkulator rizika covida-19 – koji predviđa tko će doživjeti ozbiljne simptome koronavirusa ili čak umrijeti. Neki čimbenici koji definiraju model uključuju dob, boravak u staračkim domovima, postojeća kronična i ozbiljna zdravstvena stanja, pretilost, respiratorne simptome, vrućicu i broj bijelih krvnih stanica.
Kad se računaju ovi specifični čimbenici rizika, spomenuti model je u prva dva dana obolijevanja točan 85 posto, a tijekom prvog tjedna 80 posto točan, navodi Men’s Health.
“Postoji vrlo specifična skupina ljudi koja loše prolazi s covidom i trebali bismo obratiti pažnju na njih”, kaže on: “Ako u zaštitu tih pacijenata uložimo više resursa od svih resursa koji štite sve ljude… Onda svoje resurse možete usmjeriti na prave pacijente. Mislim da je to pametniji način”.
Vrijedno je napomenuti da su ponekad i prethodno potpuno zdravi pacijenti razvili teški oblik covida-19, a neki su i umrli. Iako se model smatra prilično preciznim prediktorom, ipak u 20 posto slučajeva ima nedostatke u preciznom predviđanju ishoda.
“Govoriti da ćemo svi umrijeti od covida-19 je neodgovorno”, kaže Parker u zaključku videa: “Ali također je neodgovorno reći da biste sve to trebali ignorirati jer je to sranje i neistina.”
