Svaštara

OTKRIVENO 5 SIMPTOMA KOJI SE JAVLJAJU KOD ‘DUGOG COVIDA’: ‘Može se dogoditi apsolutno svakome, i onima koji su skroz zdravi’

Prema istraživanju londonskog King’s Collegea, najvažniji prediktor razvoja ‘drugog Covida’ je dob

Koronavirus - Informer.rs

Pojava simptoma koronavirusa za grupu oboljelih može značiti dugotrajan proces oporavka i jedne duge bitke. Kod velikog broja pacijenata bolest Covid-19 traje tjednima ili čak mjesecima, a to su liječnici nazvali “dugim Covidom”. Budući da nisu dobili adekvatnu dijagnozu zbog pretrpanosti sustava testiranja ili neuobičajene prirode simptoma, te pojedince je vrlo teško proučavati, piše Science Alert.

Nedavno istraživanje provedeno na londonskom King’s Collegeu, koje još nije prošlo recenziju, promatralo je više od 4.000 pacijenata oboljelih od koronavirusa diljem Švedske, Velike Britanije i SAD-a. Pacijenti su morali bilježiti simptome preko aplikacije, prenosi Net“.

Granica od četiri tjedna
Da se ne osjeća bolje nakon četiri tjedna bolesti izjavilo je oko 20 posto pacijenata. To je prag koji istraživači opisuju kao prijelaz na “drugi Covid”. Oko 190 pacijenata je do osmog tjedna prijavilo rezidualne simptome, dok je do 12-og tjedna skoro 100 pacijenata izvijestilo da se još uvijek nisu oporavili.

Pacijenti koji su iskusili više od pet simptoma tijekom prvog tjedna bolesti su pod znatno većim rizikom razvijanja dugog Covida, neovisno o spolu i dobnoj skupini. Pet je identificiranih simptoma koji su prediktori za “dugi Covid”, a to su: glavobolja, iscrpljenost, bolovi u mišićima, iscrpljenost, promukao i hrapav glas,

“Važno je iskoristiti znanje koje smo prikupili tokom prvog vala pandemije kako bi mogli smanjiti dugoročne posljedice dugog”, rekla je za Science Alert autorica istraživanja dr. Claire Steves. Skoro je 98 posto pacijenata s “dugim Covidom” izvijestilo je o iscrpljenosti dok je 91 posto njih prijavilo glavobolju.

Kod žena veća vjerojatnost ‘drugog Covida’

Prema istraživanju londonskog King’s Collegea, najvažniji prediktor razvoja “dugog Covida” je dob. Oko 22 posto sudionika istraživanja u dobi od 70 i više godina prijavilo je dugotrajne simptome kada se usporedi s onima u dobnoj skupini od 18 do 49 godina. Također, sudionici s višim indeksom tjelesne masne imali su veću vjerojatnost razvoja dugotrajnog oblika bolesti.

Premda se spol nije pokazao kao snažan prediktor, za žene u mlađim dobnim skupinama je postojala veća vjerojatnost razvoja takvog oblika bolesti nego za muškarace. Oko 15 posto žena u istraživanju imalo je dugotrajne simptome, u usporedbi s malo manje od 10 posto muškaraca.

Rezultati su neočekivani pošto je za muškarce vjerojatnije da će razviti teški oblik bolesti Covid-19 naspram žena. Još nije utvrđeno zašto je to tako, ali neka su istraživanja pokazala da je možda stvar brzine reakcije imunološkog sustava, koji navodno može biti brži kod žena. Mogući su i razlozi bihevioralne prirode jer muškarci imaju nezdraviji životni stil i u većoj mjeri odbijaju prati ruke i nositi maske. Što se tiče trećeg objašnjenja, ono se odnosi na to da jednostavno više žena sudjeluje u istraživanju.

“Je li to zato što više žena iskusi dugotrajne simptome? Je li to zato jer je za žene vjerojatnije da će podijeliti svoje zdravstveno stanje i sudjelovati u istraživanju? Zaista ne znam dok ne prikupimo dovoljno podataka o svima. Može se dogoditi apsolutno svakome, bez obzira na to koliko su prethodno bili zdravi”, rekla je Natalie Lambert, asistentica medicine na Sveučilištu u Indiani koja je istaknula da svi mogu razviti dugotrajne simptome.

Premalo istraživanja provedeno nad nehospitaliziranim osobama

Istraživanja u kojima se od pacijenata traži da u aplikaciju bilježe simptome daleko su od savršenih. Lambert kaže da su s Covidom simptomi toliko brojni i sveobuhvatni da ljudi nekada ne prepoznaju da je nešto povezano s bolešću dok ih se o tome ne pita. Navodi da su se s tim suočili kada je u pitanju bio zamagljeni vid.

No, Lambert kaže da i podaci iz istraživanja s rupama mogu biti korisni. U fokusu većine istraživanja o koronavirusu su pacijenti u bolnicama. Za njih je vjerojatnije da će razviti određene simptome, kao primjerice povišenu temperaturu. U istraživanju s King’s Collegea, temperatura se pokazala kao snažan prediktor bivanja u bolnici.

U svrhu razumijevanja posljedica virusa, više istraživanja bi trebalo promatrati nehospitalizirane osobe kao i one koji su asimptomatski, piše Science Alert.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh