Manifestaciju ovog stanja smetenosti i zbunjenosti, uz povišenu temperaturu, treba smatrati ranim obilježjem bolesti, posebno u slučaju starijih pacijenata.
“Delirij je stanje zbunjenosti u kojem se osoba osjeća izvan dodira sa stvarnošću, kao da sanja. Moramo biti na oprezu, posebno u epidemiološkoj situaciji poput ove, jer pojedinac koji pokazuje određene znakove zbunjenosti može biti pokazatelj zaraze”, objasnio je istraživač UOC-a Javier Correa, prenosi “N1“.
Correa je, zajedno s istraživačem Diegom Redolarom Ripollom, pregledao znanstveni rad o učincima covida-19 na središnji živčani sustav, odnosno mozak. Pregledom je utvrđeno da postoje sve veće naznake da koronavirus također utječe na središnji živčani sustav i proizvodi neurokognitivne promjene poput glavobolje i delirija, kao i psihotične epizode.
“Glavne hipoteze koje objašnjavaju kako koronavirus SARS-CoV-2 utječe na mozak ukazuju na tri moguća uzroka: hipoksiju ili nedostatak neuronskog kisika, upalu moždanog tkiva zbog citokinske oluje i činjenicu da virus ima sposobnost prijeći krvno-moždanu barijeru kako bi izravno izvršio invaziju na mozak”, kazao je Correa.
Naglasio je da svaki od ta tri čimbenika može rezultirati delirijem te je objasnio da su dokazi o oštećenjima mozga vezanim uz hipoksiju uočeni na obdukcijama provedenima na bolesnicima koji su umrli od infekcije te da je virus moguće izolirati iz moždanog tkiva, prenosi Medical xpress.
Prema istraživačima, delirij, kognitivni deficiti i anomalije u ponašanju najvjerojatnije su rezultat sistemske upale mozga i stanja hipoksije, što također uzrokuje upalu neuronskog tkiva u područjima poput hipokampusa, koja su povezana s kognitivnim disfunkcijama i promjenama u ponašanju koje su prikazali pacijenti koji pate od delirija.
