Na početku pandemije koronavirusa, mnogi radnici imali su problema s navikavanjem na rad od kuće. Vremenom, kako su mjeseci u pandemiji prolazili, ljudi su se polako privikavali na kućne uslove.
Prednosti rada od kuće ima mnogo, a vjerovatno jedna od najvećih jeste da većinu poslovnih obaveza možete obavljati iz ležećeg položaja, u krevetu, ne zamarajući se previše time kako ćete izgledati.
Za mnoge je tako krilatica “rad od kuće”, postala zapravo “rad iz kreveta”. Užurbano tuširanje i spremanje za posao zamijenjeni su laganim umivanjem, paljenjem računara ili laptopa i vraćanjem pod pokrivač.
Međutim, pored udobnosti koju pruža rad iz kreveta, vremenom se mogu razviti brojni zdravstveni i psihološki problemi kao posljedica ovakvog načina rada.
Rad iz kreveta i utjecaj na tijelo
Iako ima brojne prednosti, stručnjaci ističu kako je ovakav način rada izuzetno loš za tijelo prije svega za kičmu. Susan Hallbeck direktorica zdravstvenih sistema na klinici Mayo u SAD-u ističe kako je rad iz kreveta veoma loš za gotovo sve dijelove tijela.
“Vrat, leđa i bokovi najviše ispaštaju ovakvim načinom rada. Zbog mekane površine na kojoj se nalazite i na kojoj radite, ovi dijelovi tijela su napeti i ovakav način rada zaista im ne pogoduje. Mladi ljudi će naročito postati žrtve ovakvih navika, a najviše će ispaštati dugoročno, a kada shvate posljedice, bit će prekasno”, ističe ona.
Kako navodi, osobe koje provode previše vremena u radu iz kreveta, vremenom bi mogle osjetiti glavobolje, ukočenost u leđima ali i znatno opasnija stanja kao što je artritis i bolovi u koljenima, ligamentima i mišićima.
“Sve je bolje od toga da nastavite s lošim navikama”, ističe Hallbeck te naglašava da ako ste ipak primorani raditi iz kreveta, morate stvoriti okruženje koje će mnogo više ličiti na sjedenje nego na ležanje.
“Smotajte jastuk i stavite ga iza donjeg dijela leđa, stavite nekoliko jastuka ispod koljena i najvažnije od svega, izbjegavajte ležanje na trbuhu dok radite”, navodi doktorica.
Rad iz kreveta loše utječe na rad mozga
Osim fizičkih problema, rad iz kreveta vremenom može doprinijeti i do psiholoških poremećaja. Rachel Sala profesorica neurologije sa Univerziteta John Hopkins, kaže kako bi krevet trebao služiti za tri stvari.
“Kao stručnjaci za spavanje, obično preporučujemo da krevet bude za tri stvari. Spavanje, za ležanje dok ste bolesni i za seks. Što više gledate televiziju iz kreveta ili igrate igrice te obavljate poslovne obaveze, mozak jednostavno počne raditi u drugačijem režimu te počne ‘učiti’ da u krevetu možete obavljati mnoge aktivnosti”, ističe Sala.
Stručnjaci ovakav režim gdje se krevet koristi samo za određene stvarijednostavno nazivaju higijenom spavanja. Ono što spada u higijenu spavanja jeste i nošenje pidžame jer kako navode, samim tim šalje se poruka mozgu kako je vrijeme za spavanje.
“Ukoliko ipak koristite krevet za rad, komunikaciju na Slacku, obavljanje poslovnih poziva, mozak jednostavno prestane povezivati krevet sa odmorom. To je dovelo do povećanog broja slučajeva tzv. koronasomnije – stanja povezanog sa poremećajem spavanja tokom pandemije”, rekla je Sala.
Genetika, faktori okoline, koliko su navike loše i koliko dugo ih radite, vaše godine: sve ovo igra ulogu u tome hoće li vam rad iz kreveta godinu dana ili duže zapravo biti loš. “To nije odnos doze i reakcije”, kaže Hallbeck.
Na kraju, stručnjaci su saglasni kako rad iz kreveta nužno ne mora kod većine ljudi izazvati iste simptome ali da će se vremenom, kako ljudi stare, problemi sve više javljati.
Naravno, o tome kada i u kojem smislu će se simptomi manifestirati ovisi i o faktorima okoline, genetskim faktorima kao i koliko dugo vremena radite iz kreveta odnosno od kuće, prenosi Klix
