Najčešća greška kada idemo na more pored pogrešnog odabira faktora, zapravo je činjenica da se većina nas maže kremom za sunčanje kad stigne na plažu, a najpametnije bi bilo da se ona nanese već u sobi, 15-ak minuta prije izlaska na direktnu sunčevu svjetlost, otkriva dermatolog!
1. Šta je SPF?
SPF ili Sun Protection Factor (faktor za zaštitu od sunca) predstavlja zaštitu od UVB zraka, odnosno štiti kožu da ne izgori! Zašto je to važno? Zato što UVB zraci utiču na pojavu tumora kože.
A šta je sa UVA zracima koji utiču na fotostarenje kože – pojavu bora i fleka, te istanjivanje kože? Iako se oni ranije nisu smatrali štetnim poput UVB zraka, dokazano je da i oni mogu pokrenuti procese koji mogu dovesti do karciogeneze, jer prodiru u dublje slojeve kože.
Zato, kada kupujete kremu za zaštitu od sunca obratite pažnju na to da li štiti i od UVB i od UVA zraka.
Dakle, nije dovoljno da piše samo SPF, već potražite da li na proizvodu piše nešto od sljedećeg:
UVA i UVB zaštita,
ili board spectrum SPF,
odnosno multi spectrum SPF koji štiti i od jednog i od drugog štetnog zračenja.
2. Šta označava broj – oznaka pored SPF?
Oznaka zaštitnog faktora podrazumijeva dvije stavke:
koliko puta će koža moći duže da izdrži na suncu u odnosu na nenamazanu kožu,
i ukazuje na to koliku zaštitu pruža.
Koliko koža može da izdrži na suncu kada se koristi krema sa zaštitnim faktorom?
Dakle, ukoliko, na primjer, na kremi za zaštitu od sunca piše SPF 15, to znači da će koža 15 puta duže moći da bude izložena sunčevim zracima prije no što počne da gori, nego koža koja nema nanijet proizvod sa zaštitnim faktorom,prenosi Informer.
Koliko je to vremenski? To je individualno i zavisi od puti, odnosno tena, tipa i stanja kože. Ako je koži potrebno, na primjer, 10 minuta da počne da crveni kada nema zaštitu, kada se pomnoži sa 15, zaključak je da će biti zaštićena 150 minuta. I to samo pod uslovom da se niste kvasili, plivali, znojili ili obrisali peškirom.
Koliku zaštitu zaista pruža krema za sunčanje?
Ako na proizvodu za sunčanje piše SPF 15, to znači da obezbjeđuje odbranu od 93% UVB zraka. SPF 30 štiti od 97%, SPF 50 od 98%, a SPF 100 – 99%.
Vjerovatno se pitate, a šta je sa kremama na kojima je navedeno da imaju veći nivo zaštite?
Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA), kao i ljekari specijalisti članovi Udruženja protiv karcinoma kože, na osnovu istraživanja tvrde da kada na proizvodu piše veći nivo zaštite, to dovodi u zabludu potrošače navodeći ih da pomisle da ih veći broj više štiti pružajući im lažni osjećaj sigurnosti.
Kao što se vidi iz prethodnog, razlika između SPF 30 i SPF 50 je samo 1%, odnosno takođe 1% između kreme sa zaštitnim faktorom 50 i one sa 100, te je zaključak da više od faktora 50 nema ništa bolju zaštitu od samog faktora 50. Zato se proizvodi sa oznakama od SPF 30 do SPF 50 već smatraju onima sa visokom zaštitom.
Ipak, to znači zaštitu od UVB zraka, a oštećenja kože i dalje mogu nastati od UVA zraka. Zato obratite pažnju da li na pakovanju piše da štiti i od UVA zraka. Oznaka je u krugu i može imati pored ispisan broj od 1 do 4, što označava faktor zaštite.
3. Koje proizvode za zaštitu od sunca odabrati – kremu, gel, sprej, losion?
Preporuka je da se biraju kreme prije nego sprej. Iako se sprej lakše nanosi, ređe je teksture, a tokom nanošenja, dijelovi kože mogu ostati nezaštićeni. Ujedno, prilikom korišćenja spreja, iz pakovanja se oslobađaju hemikalije koje se mogu udahnuti i mogu biti štetne po zdravlje.
Kreme su bolje kada je koža suha, čemu doprinosi sunčanje, topao vazduh i morska voda. Kreme se preporučuju za korišćenje na licu.
Preporuka ljekara specijalista jeste da birate kreme za zaštitu od sunca koje su vodootporne, ali ne zaboravite, one duže štite kožu dok ste u vodi. Poslije plivanja, i njih je neophodno ponovi namazati na kožu.
Izraz vodootporna krema za sunčanje znači da se, u prosjeku, SPF zadržava na koži do 40 minuta, odnosno do 80 minuta, ako na pakovanju piše da je izrazito vodootporna.
Losioni za zaštitu od sunca se mogu koristiti za velike površine na tijelu i manje su masni od krema.
Gelovi za sunčanje su dobri za dijelove tijela na kojima ima malja, kao što su, na primjer, skalp ili grudi.
4. Kako se pravilno nanosi krema za sunčanje?
Kremu nanesite 15 minuta prije izlaganja sunčevim zracima da bi koža imala dovoljno vremena da je upije.
Iako oznaka zaštitnog faktora ukazuje na to koliko dugo je koža zaštićena od sunca, ne smijemo zanemariti da se tijelo znoji. Zato je preporuka da se krema za sunčanje nanosi na svaka 2 do 2 i po sata, čak i češće, ukoliko ulazite u vodu ili se izrazito znojite.
Veoma je važno namazati je u dovoljnoj količini. Šta to znači? Kada se krema nanese u manjoj količini, smanjuje joj se faktor zaštite, nekada i upola. Da biste znali da li je mažete u adekvatnoj količini imajte na umu da je za zaštitu cijelog tijela odrasle osobe prosečne visine potrebno oko 35 grama kreme sa zaštitnim faktorom.
A koliko je to kreme? Odprilike oko 6 kafenih kašičica. To znači da je pakovanje od 200 grama dovoljno za 5 do 6 nanošenja.
Naravno, nakon svakog izlaska iz vode ili brisanja peškirom, ponovo je potrebno nanijeti zaštitnu kremu, čak i kada je riječ o vodootpornim.
Još nekoliko korisnih savjeta ljekara specijalista kada je riječ o sunčanju:
Taman ten nije zaštita od opekotina, kao ni od štetnog zračenja UV zraka.
Pored zaštitnih krema neophodna je i mehanička zaštita kože – kape, lagana odjeća, naočare za sunce…
Kremu sa zaštitnim faktorom ne koristite samo tokom ljeta, kada se sunčate. Ona bi trebalo da se koristi tokom cijele godine na licu i dijelovima tijela, poput vrata i šaka, koji su izloženi uticaju UV zraka.
Opekotine se lako javljaju dok ste u vodi, ali i na planini tokom zime, kao i u gradskim uslovima, jer se sunčevi zraci reflektuju o površinu vode, snega, pjeska, betona i stakla.
Izbjegavajte sunčanje između 10h i 16h.
Maslinovo ulje, kao i druga, koja se koriste za njegu kože, nemaju zaštitne faktore i zato ne mogu biti zamjena za kremu za sunčanje!
