No, baš kad je trebala k liječniku, krenula je korona pa je pregled odgađala. Prošle su gotovo dvije godine od zadnjeg pregleda, a kad je osjetila da nešto nije u redu, bilo je prekasno. U samo tri mjeseca bolest je toliko napredovala da je medicina više nije mogla spasiti. Da, Marina je jedna od mnogih koji nisu umrli od korone, ali su zbog korone zakasnili s liječenjem i umrli od raka, piše Jutarnji hr.
Ostatak teksta također prenosimo u cijelosti.
I ne samo rak nego i srčani i moždani udar, prometne nesreće, ozljede na radu, razne traume od kojih diljem svijeta umru milijuni kao da ne postoje već godinu i pol.
I ne samo rak nego i srčani i moždani udar, prometne nesreće, ozljede na radu, razne traume od kojih diljem svijeta umru milijuni kao da ne postoje već godinu i pol.
“Kraljica” zdravstvenih nevolja postala je korona koja “ne pušta” prvo mjesto interesa javnosti, ali i medicine ni nakon što je stiglo cjepivo. Istina, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje obolijevaju i umiru od tisuća raznih bolesti, ali kao da postoji samo jedna zdravstvena nevolja, COVID-19. Izgovorene su milijarde riječi, napisano nebrojeno tekstova, “obdukcija” ovog novog virusa traje i dalje.
Više od 180 milijuna oboljelih i gotovo četiri milijuna umrlih zadnji su podaci koji govore o “trijumfu” korone nad drugim bolestima a stručnjaci sve češće upozoravaju da se konačno mora naći suživot s tim pomahnitalim virusom i drugih bolesti, odnosno omogućiti i drugim pacijentima da mogu u bolnicu, u ambulante, na dijagnostiku, na liječenje, na operacije jer će naplata s kamatama u povećanoj smrtnosti stići za koju godinu. Naime, mogli bismo doživjeti eksploziju umiranja od sveg što nije korona samo zato što je dostupnost prevencije, dijagnostike i liječenja pala u drugi ako ne i u treći plan.
Ovih dana Europska organizacija za rak (ECO) upozorava da zloćudne bolesti nisu nestale samo zato što je stigla korona. Naravno, posljedice se neće vidjeti odmah, nego za dvije ili tri godine, pa zato valja djelovati trenutno i vratiti “vlak u tračnice” upozoravaju stručnjaci.
Procjene ECO-a govore i da je tijekom pandemije oko milijun Europljana ostalo bez dijagnoze zloćudne bolesti, a do tog su podatka došli tako da su uspoređivali novootkrivene pacijente prethodnih godina s podacima iz 2020.
Pokazalo se da je korona prisilila zdravstvene sustave na zatvaranje, odnosno da su samo oni najbolesniji dobivali pomoć kroz duže razdoblje. Najgore je bilo tijekom prošlogodišnjeg dugog lockdowna, a onda je i svaki novi val korone ponovno zatvarao vrata bolnica.
Mnoge je činjenica da bez testa ne mogu ni ući u sustav demotivirala da potraže pomoć, a osobito se to događalo programima ranog otkrivanja zloćudnih bolesti. Rezultat bi mogao biti povećanje smrtnosti od raka u sljedeće tri godine jer se bolest otkriva tek kad dođe u poodmaklu fazu. I u Hrvatskoj je neko vrijeme bio zaustavljen program probira za rak, ali je ipak tijekom prošle jeseni većim dijelom nastavljen.
“Programi probira za rak dojke i debelog crijeva bili su zaustavljeni tijekom proljetnog lockdowna u 2020. godini. Prema preliminarnim podacima, zaostaci u pregledima bili su nadoknađeni već tijekom 2020. godine te se trenutno odaziv kreće u očekivanim granicama. Nažalost, postoci još nisu unutar preporučenih europskih smjernica, naročito za rak debelog crijeva”, kaže doc. dr. Mario Šekerija, voditelj Odjela za maligne bolesti HZJZ-a.
Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.
