Plavi Mjesec je pojava još jednog punog Mjeseca u istom kalendarskom mjesecu.
Mjesec ponekad zaista zna da poplavi i ta pojava je poznata od davnina. Na primjer 27. avgusta 1883. je zabilježeno da je Mjesec bio plav, isto se dogodilo i 26. sepetembra 1950.
Kao fraza, izraz plavi mjesec označava nešto što se jako rijetko dešava, samo ponekad ili možda i nikad. Izraz dolazi iz engleskog jezika (Blue Moon) i poznat je više od četiri vijeka. Kod nas u nekim varijantama značenja odgovara frazi “kad na vrbi rodi grožđe”.
Šta je uzrok plavom Mjesecu?
Uzrok plavom Mjesecu su sitne čestice prašine u atmosferi. Ove čestice rasipaju svjetlosne zrake, ali ne sve jednako.
Bijeli zrak je heterogen, sastaji se od više raznobojnih zraka od kojih svaki ima svoju talasnu dužinu. Više se rasipaju zraci najvećih talasnih dužina svjetlosti, a to su zraci crvene boje. Zato kad bijeli Mjesečev zrak dospije u našu atmosferu o čestice prašine se rasipaju najviše zraci crvene boje a do nas stižu zraci kraćih talasnih dužina a to su prije svega zraci plave boje. Zato nam Mjesec izgleda plavo.
Takođe, te čestice prašine koje čine da naš satelit poplavi nisu obične čestice. Recimo u slučaju plavog Mjeseca iz 1883. godine, one su dospjele u atmosferu iz vulkana Krakatu, nakon njegove erupcije. Plavi Mjesec iz 1950. opet posljedica je čestica koje su nastale u procesu sagorijevanja za vrijeme velikih šumskih požara u Kanadi.
Plavi Mjesec se događa, u prosjeku svake 2,7 godina.
Logično je da će se plavi Mjesec češće dešavati u mjesecima koji traju po 31 dan i da je nemoguć u februaru čak i za vrijeme prestupne godine, jer je i tada februar kraći od vremenskog perioda koji je potreban da Mjesec prođe kroz sve svoje faze, piše Svemir.blog.
