Liječnici su za Eat This, Not That otkrili koji su najčešći zdravstveni problemi ljudi u osmom desetljeću života.
Hipertenzija
Hipertenzija ili visoki krvni tlak poznat je kao tihi ubojica jer ima malo ili nimalo simptoma. Visoki krvni tlak oštećuje zidove arterija i povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema poput srčanog udara, moždanog udara i bolesti perifernih arterija. Ako ste muškarac ili žena u 70-ima, imate 60 posto šanse da imate ili razvijete visoki krvni tlak.
Visoki kolesterol
Krvni test može otkriti visoku razinu masti u krvi. Ovaj problem gotovo je asimptomatski. Ako se ne liječi, visoki kolesterol može dovesti do srčanog i moždanog udara.
Artritis
Nije opasan po život, ali artritis utječe na kvalitetu života, uključujući i to u koliko aktivnosti možete sudjelovati. Postoji mnogo različitih vrsta artritisa. Trošenje, povezano sa starenjem, uzrok je osteoartritisa, najčešćeg oblika. Događa se kada se hrskavica u vašim zglobovima počinje raspadati, uzrokujući promjene u kostima koje se s vremenom pogoršavaju. Druga vrsta, reumatoidni artritis, povezana je s upalom, kada imunološki sustav napada tjelesne zglobove.
Katarakta
S vremenom leća u oku može postati mutna i oštetiti vid. Iako nekoliko stanja vida utječe na starije odrasle osobe, uključujući makularnu degeneraciju i g
laukom, najčešći je katarakta. Ne samo da su katarakte neugodne, već mogu ometati svakodnevni život i otežati jasan vid, osobito noću.
Nekontroliran šećer u krvi
Novi zabrinjavajući trend je povećanje broja ljudi u 70-im godinama kojima se prvi put dijagnosticira dijabetes. Nije jasno jesu li čimbenici rizika za dijabetes u 70-im godinama isti kao kod onih dijagnosticiranih u mlađoj dobi. Također, liječnici otkrivaju da stroga kontrola šećera u krvi u starijih odraslih osoba ponekad dovodi do pretjerano niske razine glukoze u krvi koja je gotovo jednako loša kao i previsoka. prenosi Index”
Važno je držati glukozu u krvi pod kontrolom kako biste smanjili vjerojatnost negativnih učinaka na zdravlje vašeg vida, bubrega ili živaca. No, također želite izbjeći komplikacije preniskog šećera u krvi, koje mogu uzrokovati nesvjesticu, lom kosti ili oštećenje mozga.
Gubitak sluha
Učestalost gubitka sluha raste među ljudima u 70-im godinama. Studije pokazuju da je oštećenje sluha samo po sebi faktor rizika za demenciju, depresiju i druga stanja. Pretpostavlja se da će generacija koja odrasta noseći slušalice u ušima cijelo vrijeme imati još veći problem s gubitkom sluha u starijoj dobi.
Osteoporoza
Kako starimo i gubimo gustoću kostiju, tako može doći do osteoporoze, slabljenja kostiju. Žene su osobito izložene riziku od prijeloma. Iako je postmenopauza jedan od najvećih čimbenika rizika za osteoporozu, gubitak koštane mase može utjecati na svakoga.
Gubitak pamćenja
Starijim ljudima tre
ba više vremena za učenje novih zadataka, poput vještina rada na računalu. Također je potrebno malo više vremena za prisjećanje detalja i događaja iz prošlosti.
Problemi sa spavanjem
Kako starimo tako i vrijeme koje provodimo u krevetu počinje opadati. Učinkovitost sna, postotak vremena koji provodite u krevetu dok spavate, smanjuje se s godinama. To je normalan dio starenja i ne predstavlja problem ako niste umorni tijekom dana.
Rak
S godinama raste rizik od raka prostate, debelog crijeva, pluća i dojke. Međutim, postoje dokazi da ukupne smrtnosti od raka opadaju i to već 26. godinu zaredom.
Kronična plućna bolest
Broj žena s dijagnosticiranom kroničnom bolesti pluća je u porastu u SAD-u, kao i broj žena koje umiru od plućne bolesti. Glavni čimbenik rizika za kroničnu plućnu bolest je pušenje.
Padovi
Otprilike jedna od tri starije osobe past će radeći normalne aktivnosti. Pad može uzrokovati stres, nelagodu, čak i invaliditet. Ozljede pri padu, poput prijeloma kuka ili ozljede glave, uobičajene su i razorne kao i moždani udar.
Depresija
O depresiji ne bismo trebali razmišljati drugačije o raku, srčanim bolestima ili krvnom tlaku. To je bolest uzrokovana neravnotežom kemikalija u mozgu. Ravnotežu među tim kemikalijama možemo prilagoditi lijekovima i terapijom razgovora. Ako se osjećate očajno i beznadno i ne uživate u aktivnostima koje ste nekad radili, razgovarajte sa svojim liječnikom o pretragama koje se mogu napraviti kako bi se otkrila depresija.
