Možemo li se razboljeti od niskih temperatura? Ukratko – ne. Spuštanje temperature zraka s ljetnih na niže, jesenske i zimske temperature, svake nam godine iznova dovodi i veći broj infekcija. Jedno od objašnjenja je činjenica da, zbog hladnog vremena i sve kraćih dana, sve manje boravimo na čistom zraku. Zatvaramo se u topli dom i manje ga prozračujemo, a zrak koji udišemo je suh. S druge strane, niže temperature i veća vlažnost zraka čine povoljne uvjete za razmnožavanje virusa i bakterija.
Ali, osim toga, sezonske kao i svaka nagla promjena vremena, imaju značajan utjecaj i na naš imunološki sustav. Provjerite što se još događa u našem organizmu u periodima nižih temperatura.
Niža razina vitamina D u organizmu
Većina nas je upoznata s činjenicom da vitamin D utječe na metabolizam i zdravlje naših kostiju, no možda vam nije toliko poznato da je on potreban i za urednu funkciju našeg imunološkog sistema. Naime, stanice našeg imunološkog sistema (T-limfociti, B-limfociti i antigen prezentirajuće stanice) imaju receptore za vitamin D, a studije su dokazale kako snižene razine D vitamina u organizmu dovode do povećanja učestalosti infekcija, osobito respiratornih.
Vitamin D unosimo hranom, no, nakon izlaganja UV B svjetlu, proizvodi ga i naša koža (na to utječu podneblje, godišnje doba, upotreba kreme za sunčanje i pigmentacija kože). U zimskih mjesecima se više zadržavamo u zatvorenim prostorima te smo manje vremena izloženi ionako ograničenoj količini sunčeve svjetlosti.
Uz to je, zbog niskih temperatura, većina naše kože stalno pokrivena i time predstavlja dodatnu prepreku za našu vlastitu proizvodnju vitamina D. Rezultati novije studije s londonskog Sveučilišta Queen Mary pokazali su da dodaci vitamina D mogu pomoći u sprječavanju akutnih infekcija disajnih puteva, kao što su npr. prehlade.
Povećano lučenje melatonina
Melatonin osim što potiče spavanje, ima i važnu ulogu u održavanju dobrog imuniteta. To je hormon koji se poglavito stvara u žlijezdi u našem mozgu. Na njegovo izlučivanje utječe dnevni ciklus izmjene svjetla / mraka, čiji se omjer mijenja i sezonski, tokom godine.
Kratki period trajanja dnevne svjetlosti, kao i niske temperature zraka, poticaj su za proizvodnju melatonina. Iz tih se razloga, uključujući naše ograničeno kretanje izvan zatvorenih prostora, u zimskom periodu izlučuje znatno veća količina melatonina nego ljeti. Više razine melatonina zimi predstavljaju prirodni način odbrane organizma tokom najrizičnijeg perioda za naše zdravlje i svojim djelovanjem.
Melatonin, kao snažan regulator našeg imunološkog sistema, smanjuje upalu, a stimulira specifične imunološke odgovore. Drugim riječima, svaka neprospavana noć ili sat sna manje od preporučenih sedam sati, mogli bi imati posljedice za naš imunitet.
Niže temperature potiču razmnožavanje rhinovirusa
Temperature blizu nule nisu idealno okruženje za klice, međutim temperatura u našem nosu tokom jesenskih i zimskih mjeseci jeste. Naime, u tim periodima godine, pod utjecajem niske vanjske temperature zraka, temperatura u početnom dijelu našeg disajnog sistema padne značajno ispod naše tjelesne temperature.
Studije pokazuju kako je povoljna temperatura za razmnožavanje rhinovirusa, uzročnika skoro svake druge prehlade, ona ispod 37 Celzijevih stupnjeva, a prosječna temperatura u našim nosnicama zimi iznosi 33 Celzijeva stupnja. Tim finskih stručnjaka potvrdio je kako su samo 3 dana nižih temperatura i manje vlage u zraku bila dovoljna za značajan porast broja infekcija disajnih puteva.
Ključnu razliku između stabilnog i ugroženog imuniteta čine naše životne navike. Idemo li na vrijeme spavati, hranimo li se raznoliko i jesmo li fizički aktivni samo su neka od važnih pitanja pomoću kojih možemo procijeniti brinemo li za zdravlje i snagu našeg obrambenog sistema.
Nažalost, često se prekasno sjetimo posvetiti više vremena i pažnje našem imunitetu. Najčešće se toga sjetimo već na korak do kreveta ili kad obolimo. Iako su i tada zdrave životne navike važne za brži oporavak, još je važnije pravovremeno liječenje simptoma.
Jesenske i zimske bolesti dišnih puteva poput prehlade i gripe, uz pun nos, kašljanje i bol u grlu, znaju biti popraćene glavoboljom i prolaznim bolovima u mišićima i zglobovima. Stoga je mudro posegnuti za paracetamolom koji, kao prvi izbor za bolove i povišenu tjelesnu temperaturu prema mnogim smjernicama, može riješiti oboje. Za blagu do umjerenu bol možete uzeti Lekadol u dozi od 500-1000mg . Ukoliko želite dodatno pomoći imunosnom sustavu u borbi s virusom, možete uzeti Lekadol plus C, u obliku toplog napitka. Osim 500mg paracetamola, Lekadol plus C sadrži i 300mg vitamina C.
Samo, budite oprezni i ako ih uzimate oboje, saberite miligrame paracetamola da ne premašite najveću dozvoljenu dnevnu dozu, prenosi Gloria.hr
