Ovaj povratak se tehnički izjednačava sa potencijalnim dodatnim satom sna, međutim, resetovanje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalni ritam.
Zdravlje i pomjeranje sata
Stvaranje desinhronizacije naših tjelesnih satova dva puta godišnje povezana je sa povećanim zdravstvenim rizicima kao što su depresija, gojaznost, srčani udar, pa čak i nastajanje saobraćajnih nesereće.
Moglo bi se reći da će nam dodatni sat značiti, duže ćemo spavati, međutim, ipak ima uticaja na psihičko i fizičko zdravlje. prenosi “Hayat“.
Loše raspoloženje i depresija
Tokom jeseni i zime mnogi ljudi obično provode cio dan u zatvorenom prostoru na poslu, u školi ili kod kuće. Dok obavimo sve aktivnosti već je mrak. To znači da se manje izlažemo suncu, što smanjuje količinu vitamina D koji naše tijelo proizvodi.
Nizak nivo vitamina D povezan je sa lošim raspoloženjem i depresijom, kao i sa umorom, bolovima u mišićima i oslabljenim kostima. Poremećaji spavanja takođe mogu uzrokovati povećan rizik od mentalnih bolesti. Gubitak jednog sata večernje svjetlosti može značajno da utiče na naše raspoloženje.
Nedostatak sunčeve svjetlosti potiskuje proizvodnju dva važna hormona: melatonina koji izaziva san i serotonina, koji igra ključnu ulogu u ravnoteži raspoloženja. Drugim riječima, veća je vjerovatnoća da ćemo biti mrzovoljni i umorni u danima poslije ljetnog računanja vremena, dok se ne naviknemo.
Kardiovaskularni rizici
Više studija je pokazalo mali porast srčanih udara nakon početka ljetnog računanja vremena u proljeće i mali pad na njegovom kraju u jesen. U međuvremenu, stope moždanog udara su 8% veće u prva dva dana nakon obje promjene vremena.
