Mjesec je tamno tijelo, on ne zrači svoju svijetlost i zato možemo da vidimo samo onaj njegov dio koji je obasjan od strane Sunca.
Kako opet Mjesec stalno mijenja svoj položaj u odnosu na Zemlju i Sunce taj dio će, posmatrano sa Zemlje, svakog dana izgledati drukčije. Kažemo – Mjesec prolazi kroz mijene ili faze.
Kao početni momenat za posmatranje promena ovih faza uzima se obično trenutak kada se Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje (položaj M1 na crtezu). Ta faza se zove mlad Mjesec, ali nju nećete moći da vidite pošto je Zemlji tada okrtnuta neosvijetljena strana Mjeseca (istovremeno Mjesecu je okrenuta osvijetljena strana nase planete i Seleniti da postoje mogli bi na svom nebu da gledaju u punom sjaju “punu” Zemlju). Ponekad se međutim dešava da Mesec u ovoj fazi pokrije Sunce pa onda možemo da vidimo njegov tamni disk, ali do ove situacije dolazi rijetko. Najčešće Mjesec prolazi ispod ili iznad Sunca.
Zanimljivi prizori nastaju tek nakon nekoliko dana kada Mjesec na putu oko Zemlje odmakne prema istoku. Tada se može vidjeti njegov uzan, ali svakim danom sve širi srp (M2 i M3). Ispupčena strana srpa je okrenuta Suncu ali vi dobro pogledajte njegovu suprotnu, ugnutu stranu. Ivica te strane je granica između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Mjeseca, između svijetlosti i tame, između dana i noći. Ta tanka linija koja razdvaja dan od noći na Mjesecu zove se terminator i baš njega ćemo u svim fazama posmatrati.
Vrhovi srpa su rogovi Mjeseca, a zamišljena prava koja ih povezuje zove se linija rogova. U ovoj fazi rogovi su okrenuti ka istoku.
Mjesečeve mijene – Nationalgeographic.rs
Preko dana Mjesečev srp je teško uočljiv jer ga zasjenjuju zraci Sunca. Možemo ga dobro vidjeti tek kad Sunce zađe i to na zapadu, blizu tačke zalaska. Sa gledanjem treba požuriti jer će uskoro Mjesec i sam da nestane iza horizonta.
Obratite pažnju na figuru Mjeseca koju vidite tih prvih dana nakon faze mladog Mjeseca. Pada u oči blještavi bijeli srp, ali sem njega možete uočiti i preostali dio Mjesečevog diska. To je onaj deo na kome još vlada noć, ali tu noć razbija neka slaba sivkasta svetlost i kao da je čitav predeo u sumraku. Ova svetlost zove se pepeljasta svetlost, a ona potiče od naše planete (ovaj fenomen je razjasnio Leonardo). To su zapravo Sunčevi zraci koji se odbijaju od Zemlje i obasjavaju Mesec. Zemlja na ovoj razdaljini prilično snažno blješti. Svetlost koja se od nje odbija i pada na Mesec osmdeset puta je jača od najjače mesečine na Zemlji.
Pepeljasta svijetlost se ne može videti u sledećim fazama Meseca jer se Mesec polako premesta na noćnu stranu Zemlje.
Kada od mladog Meseca prođe nešto više od sedam punih dana nastaje faza koju zovemo prva četvrt (M4). Sada je osvetljena čitava desna polovina Mesečevog diska, a terminator se poklopio sa linijom rogova. U ovoj fazi Mesec izlazi u podne, a zalazi u ponoć. Čoveku koji poznaje kretanje Meseca nije potreban ni sat ni kompas jer i vreme i strane sveta on čita sa neba gledajući Mesec.
Nakon prve četvrti osvetljena povrčina Meseca se i dalje povećava. Mesec “raste” kažemo. Svakim danom terminator sve više uzmiče pred Suncem. Na mestima prko kojih prolazi sviće dan (M5 i M6).
A dve nedelje od mladog Meseca, uveče kada Sunce zađe, na nebu se pomalja pun Mesec u svom najvećem sjaju (M7). Ceo je obasjan Sunčevim zracima i njegova svetlost je tada najjača. Ona razbija i najgušći mrak i pravi senke na Zemlji. Ova faza se dugačije zove uštap.
Kad je uštap Zemlja se nalazi između Sunca i Meseca. Zemlji je okrenuta cela osvetljena Meseceva strana, a Mesecu cela neosvetljena strana Zemlje. Kada bi stvarno postojali mali beli čovečuljci na Mesecu za njih bi naša planeta tada bila u fazi mlade Zemlje i ne bi je videli. Samo ponekad bi Zemljina senka presšla preko njih i oni bi govorili da se Sunce pomračilo. Za nas Zemljane to je pomračenje Meseca.
U ovoj fazi Mjesec je cijele noći na našem nebu. Tek u zoru, kada se na istoku pojavi Sunce on zađe za horizont. A već sledeće noći Mesec više nije pun. Na njegovom disku pojavila se senka i kažemo: Mesec opada. Sledećih dana ovo postaje sve uočljivije (M8 i M9). Terminator sad pokazuje mesto gde na Mesecu počinje noć.
Treće nedjelje od mladog Mjeseca terminator se ponovo poklopio sa linijom rogova (M10). Sada je već pola Mesečevog diska u mraku, a osvetljena je njegova leva strana. Ova faza se zove poslednja (ili druga) četvrt. Mesec je izašao u ponoć, a zaći će u podne.
Nakon posljednje četvrti tama guta sve veći deo Mesečevog diska i osvetljeni deo sve više dobija oblik srpa (M11 i M12). Osvetljeni deo je okrenut Suncu, ali rogovi sada gledaju na zapad. Mesečev srp ima oblik ćiriličnog slova “S” (ili latiničnog “C”) pa po tome odmah možete znati da je Mjesec tada “star”, da opada. Vrijeme izlaženja Mjeseca je sve bliže zori i izlasku Sunca, a njegov srp je sve tanji. Mesec ponovo dolazi iznad dnevne strane Zemlje i ona ga sve snažnije obasjava odbijenim zracima Sunca. Opet čemo na Mjesecu vidjeti pepeljastu svijetlost i noćnu stranu Mjeseca (M12).
Uskoro potom, provešćemo neko vrijeme bez mjesečine i Mjeseca. Mjesec je istina tu, ali po danu i okrenut nam je njegov neosvijetljeni dio pa ga ne vidimo. On je ponovo u fazi mladog Mjeseca. A već sljedećeg dana počet će novi ciklus Mjesečevih mijena, prenosi “National geographic“.
