VODA I LAGANIJA HRANA
Povišene ljetne temperature, koje rezultiraju povišenom temperaturom tijela, a potom i znojenjem, mogu dovesti do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina, odnosno dehidracije tijela. Simptomi dehidracije tijela su – glavobolja, suha koža, suha usta i jezik s gustom slinom, ubrzani otkucaji srca, grčevi u nogama i rukama, mučnina, povraćanje… Na dehidraciju su posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenog imuniteta. Stoga je ljeti, prije svega, jako važno voditi računa o pravilnoj i dovoljnoj hidraciji organizma, naglašava Maja Jonjić – Trifković, nutricionistica INZ-a.
Osim vodom, povećane potrebe za tekućinom ljeti možemo nadoknaditi i svakodnevnim unosom voća i povrća bogatog vodom (lubenica, jagoda, breskva, paradajz, krastavac, paprika, zelena salata,…) te cijeđenim nezaslađenim voćnim sokovima, aromatiziranim vodama, izotoničnim napitcima, naročito ukoliko se bavite nekom jačom fizičkom aktivnošću, zatim fermentiranim mliječnim proizvodima niskog udjela masti, ali i supama i povrtnim čorbama, koje će ujedno nadoknaditi i znojenjem izgubljene elektrolite.
Naravno, voda je najbolje piće za rehidraciju, bez dodatnih kalorija. Trudite se tokom ljetnih mjeseci piti minimalno 8-10 čaša vode dnevno, što ćete, naravno, prilagođavati razini fizičke aktivnosti, budući da dodatna fizička aktivnost povećava potrebe za vodom, koja se gubi znojenjem, kaže Jonjić-Trifković.
U INZ-u napominju da, osim o dovoljnoj hidraciji organizma, ljeti treba voditi računa i o tome da naša prehrana bude usmjerena na laganu, lakše probavljivu hranu, bogatu vlaknima. Upravo ljeti, organizam prirodno traži lako probavljivu prehranu, bogatu vitaminima, mineralima i vodom, a s manjom količinom masnoća.
Potrudite se u svoje ljetne jelovnike svakako uvrstiti što više sezonskog voća i povrća, kojeg u ovom dijelu godine, ima u izobilju. Preporučuje se konzumiranje više laganih obroka na dan (tri glavna obroka i dva međuobroka) radi ubrzanja metabolizma i poticanja probave te maksimalne iskoristivosti unesenih namirnica, povećanja energije i vitalnosti.
Neka vaši obroci izgledaju što šarenije, pripremajte što više laganih povrtnih salata za prilog, ali i kao glavno jelo uz dodatak integralnih žitarica, mahunarki, mesa peradi ili ribe. Također, pripremajte razne voćne salate od voća svih boja, kako biste se opskrbili i dovoljnom količinom antioksidansa, koji nam ljeti posebno trebaju u borbi protiv slobodnih radikala, nastalih kao posljedica izlaganja štetnom sunčevom zračenju, kaže nutricionistica Jonjić-Trifković.
POSEBNA PAŽNJA NA PRAVILNO SKLADIŠTENJE
Uvijek, ali ljeti posebno, treba izbjegavati obilne obroke, prženu, masnu i teško probavljivu hranu, preslanu i prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijski prerađenu hranu, kao i zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma. Masna i teško probavljiva hrana opterećava probavu, uzrokuje pojačano znojenje te može dovesti do dehidracije, a na kraju i do nakupljanja viška masnog tkiva, što nikom ne treba u vrućim ljetnim danima.
U INZ-u dodaju da, zbog visokih temperatura ljeti posebno treba paziti na lako kvarljivu hranu i njeno pravilno skladištenje. Naročito obratiti pažnju na namirnice kao što su svježe meso i riba, jaja, majoneza, paštete, kolači i sl. U vožnji ili prilikom odlaska na izlet koristite prijenosne hladnjake za pravilno skladištenje hrane. Voće, povrće, ruke i površine na kojima se priprema hrana treba dobro oprati.
Ukoliko ljeto dočekate s viškom kilograma, ne trebate se brinuti- ljeto je idealno godišnje doba za skidanje kilograma jer nudi bezbroj aktivnosti na otvorenom od šetnje, trčanja, rolanja, vožnje biciklom, plivanja te brojnih drugih aktivnosti, koje će vam, uz uravnoteženu i laganu ljetnu prehranu, pomoći da brže i lakše skinete višak kilograma, ali i da poboljšate svoj imunitet i opće zdravstveno stanje, kažu stručnjaci.
