Do nedavno se mislilo kako psihologija i filozofija idu ruku pod ruku. Bilo je to tijekom 1870 – ih godina, dok psihologija nije postala samostalna znanstvena disciplina. Od tada kroz više studija i tehnološki napredak, naučili smo mnogo, iako smo samo zagrebali površinu.
Pročitajte ove zanimljive činjenice iz psihologije:
1. Ako otkrijete svoje ciljeve drugima, smanjujete vjerojatnost njihovog ostvarivanja jer ćete izgubiti motivaciju, potvrdile su studije.
1933. godine provedeno je istraživanje kojim se dokazalo da objavom naznačenih ciljeva, ljudi gube motivaciju i malo je vjerojatno da će ustrajati na njihovoj provedbi.
To se događa jer se na taj način zadovoljava identitet osobe tek toliko da je spriječi da teško radi kako bi postigla svoj cilj.
2. Većina ljudi ima omiljenu pjesmu jer je povezuju s emocionalnim događajem u njihovim životima.
Poznato je da glazba ima izravan utjecaj na emocije.
U nedavnom istraživanju u kojem je učestvovalo devet studenata, ispalo je da je i druga strana također istinita – slično kao što nas određeni mirisi mogu podsjetiti na trenutke iz prošlosti.
3. Glazba utječe na način na koji percipirate svijet.
Nova studija održana na Sveučilištu Groningen pokazala da glazba ima dramatičan utjecaj na percepciju.
Studija je usmjerena osobito na sposobnost osobe da “vidi” sretna lica i tužna lica kada sluša različite pjesme.
Slušanje posebno sretne ili tužne glazbe može čak promijeniti i način na koji percipiramo svijet.
4. Istraživanja su pokazala da trošenje novca na druge ljude pruža više sreće nego kada ga trošite na sebe.
Istraživanje provedeno od strane „Harvard Business School“ pokazalo je da su ljudi zapravo sretniji kada daju novac drugima.
Naravno, to možemo utvrditi bez sumnje kako obično predviđamo reakciju ljudi na naše darove za Božić više nego što očekujemo darove koje ćemo mi dobiti.
5. Prema istraživanjima, biti ćete sretniji ako trošite svoj novac na iskustva, a ne na imovinu.
Sreća je postala popularno polje usmjereno na znanstveno istraživanje emocionalne dobrobiti.
Istraživanja su pokazala da ljudi često žrtvuju stvari koje ih čine sretnima, kao što su odmor ili izlazak na određene događaje, kako bi si priuštili imovinu.
6. Današnja djeca su nervoznija, srednjoškolci pokazuju istu razinu anksioznosti kao i prosječan psihijatrijski bolesnik u 1950.
Oko 49% opće populacije pati ili su patili od anksioznosti, depresije ili ovisnosti.
Konkretno, postoji dokaz da je kolektivna ljudska rasa sve zabrinutija svako desetljeće i postoji mnogo spekulacija o njihovim razlozima.
Na primjer, ljudi su više u pokretu, imaju manju interakciju sa svojom zajednicom, mijenjaju posao, manje je vjerojatno da će se vjenčati i više vjerojatno da žive sami.
7. Pokazalo se da su određene vjerske prakse poput molitve povezane s nižim razinama psihološkog stresa.
“Američka psihijatrijska Izdavačka kuća udžbenika poremećaja raspoloženja” razmatra nekoliko studija koje su pokazale da ljudi koji sudjeluju u raznim vjerskim aktivnostima mogu imati manji rizik od simptoma depresije i drugih psihičkih poremećaja.
8. Iako novac može kupiti sreću, studije pokazuju da prihod nešto veći od 75.000 $ godišnje, malo ili ne pojačava sreću.
Studija 450.000 Amerikanaca u 2008. i 2009. govori da postoje dva oblika sreće, emocionalno blagostanje (svakodnevna zadovoljstva) i ukupna ocjena života.
Ljudi koji su imali više novca, više su “ocijenili život”. Međutim, rezultati pokazuju da kada ljudi zarađuju više od 75.000 $, dodatni prihodi jednostavno podrazumijevaju više “stvari”.
. Ukoliko se okružite sretnim ljudima i vi ćete postati sretniji.
Svi smo jednom bili u situaciji da smo se jednom trenutku počeli glasno smijati samo zato što je netko pokraj nas imao zarazan smijeh.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu „Psychoneuroendocrinology“ pokazuje da su stres i sreća zarazni i da obje vrste imaju izravan utjecaj na nas.
10. Ljudi u dobi od 18 i 33 godine imaju najvišu razinu stresa. Nakon 33. godine razina stresa se uglavnom smanjuje.
Prema istraživanju „Američke udruge psihologa“ 2012. ljudi u dobi između 18 i 33 su najviše pod stresom. (izvor)
11. Ukoliko se uvjerite da ste se dobro naspavali, čak i ako niste, poboljšavate svoj učinak.
Svi smo bili u situaciji kada smo poželjeli da smo spavali jedan ili dva sata više.
Nedavna studija objavljena u časopisu za eksperimentalnu psihologiju pokazala je da su pacijenti kojima je rečeno da su imali iznad prosječnu REM fazu (iako nisu), bolje prošli na određenom testu.
Zvali su ga “Placebo sna”.
12. Inteligentni ljudi se više podcjenjuju, a neuki ljudi uglavnom vjeruju da su sjajni.Ovo je poznato kao Dunning – Kruger efekt, nekvalificirani ljudi vjeruju da su superiorniji i procjenjuju vlastite sposobnosti višim od onoga što je stvarno i istodobno podcjenjuju inteligenciju ljudi koji im stoje nasuprot.
S druge strane medalje, neki kvalificirani ljudi često podcjenjuju svoje sposobnosti, uz pretpostavku da je ono što je lako za njih, također lako i drugima.
13. Ako se sjećate prošlih događaja, zapravo se sjećate zadnjeg puta kada ga pamtite, a ne samog događaja.
Jedan zanimljiv uvid u način rada mozga – svaki put kada imamo sjećanje, mi ga neznatno izmijenimo.
Nedavno istraživanje provedeno od strane“ Northwestern medicine“ pokazalo je da što češće prizivamo uspomene, to one postaju netočnije tijekom vremena.
14. Odluke postaju racionalnije ako razmišljate na stranom jeziku.
Nedavna studija Sveučilišta u Chicagu provedena na građanima SAD – a i korejskim građanima pokazala je da razmišljanje na stranom jeziku smanjuje duboke i obmanjujuće pristranosti.
