Poznato je da ultraljubičaste (UV) zrake uzrokuju rak kože pri visokoj izloženosti, a ipak je provedeno vrlo malo bezbjednosnih istraživanja o lampama koje se koriste za sušenje laka za nokte u kozmetičkim salonima, piše Science Alert, a prenosi N1.
LED lampe koje služe za sušenje laka za nokte izgledaju poput malih solarijuma za vaše ruke. Koriste UV svjetlo za brzo i čisto sušenje nekih vrsta lakova za nokte. Žarulja na LED lampi za lak za nokte manje je intenzivna i ima drugačiji UV spektar od solarijuma, ali ono nekoliko zraka koje emitiju i dalje lako prodire u kožu s nepoznatim rezultatima.
Dok su prethodne studije pokazale malu ili nikakvu vezu između mašina za sušenje noktiju i raka kože, nova studija o molekularnoj strani stvari pokazala je neke zabrinjavajuće rezultate.
Bioinženjer i glavni autor Ludmil Alexandrov kaže da prije studije “nije bilo nikakvog molekularnog razumijevanja o tome što ti uređaji rade ljudskim stanicama”. Nalazi eksperimenta pokazuju da UV svjetlo iz lampi za nokte može oštetiti DNK ljudskih i mišjih stanica na sličan način. Kad su petrijeve zdjelice mišjih i ljudskih stanica stavljene u LED lampu za sušenje laka za nokte na dvije sesije od 20 minuta (odvojene pauzom od sat vremena), oko 20 do 30 odsto stanica je umrlo.
U međuvremenu, 20 minuta izloženosti dnevno tokom tri dana uzastopno ubilo je do 70 odsto izloženih stanica. Za jednu manikuru osoba drži svoje prste pod UV svjetlom ukupno oko 10 minuta. Izloženost u trenutnoj studiji bila je ekstremna u usporedbi s time. Stanice koje su ostale nakon ukupnog perioda izlaganja pokazale su znakove oštećenja DNK-a i mutacije povezane s rakom kože.
Iako ovi rezultati ne pružaju direktne dokaze o povećanom riziku od raka, oni ukazuju na znatan nivo rizika koji bi mogao biti prisutan. Tek treba utvrditi koliko tačno često neko mora posjećivati salon za nokte da bi se izložio opasnosti. Alexandrov i njegovi kolege pozivaju na odgovarajuće dugoročne epidemiološke studije kako bi se procijenilo mogu li se mehanizmi otkriveni testom pretvoriti u stvarnu štetu.
Jedna od članica njegova laboratorija i prva autorica studije, Maria Zhivagui, bila je toliko uznemirena rezultatima da je odlučila prestati redovno odlaziti na manikuru gel lakom.
“Kad sam vidjela učinak zračenja koje emitiju uređaj za sušenje gel laka na staničnu smrt i da zapravo mutira stanice čak i nakon samo jedne 20-minutne sesije, bila sam iznenađena”, kaže Zhivagui.
Zhivagui je posebno oprezna. Za nju su mogući rizici veći od koristi. Ali to ne znači da svi moraju odmah prestati s ići na manikure gel lakom. prneose “Nezavisne“.
Čini se da je rizik od razvoja raka na rukama od UV lampi za nokte vrlo nizak na nivou populacije među onima mlađima od 65 godina. Neki su istraživači protumačili ove rezultate kao da znače da “manikura s gelom ima malo ili nimalo rizika od kancerogenosti”. Ali rizik za pojedinca je nešto što naučnici koji proučavaju rak još uvijek ne odbacuju.
Zabrinute klijentkinje, kažu, trebale bi se namazati kremom za sunčanje prije manikure. Ili to ili bi trebale nositi rukavice s rupama na prstima. Dermatologinja Melissa Piliang s klinike Cleveland upozorila je 2021. da će se ljudi koji češće posjećuju salon za nokte vjerovatno suočiti s većim rizikom, ako takav postoji.Ako neko ide nekoliko puta godišnje, vjerovatno nema razloga za brigu. Ako idu jednom svake dvije sedmice, to bi moglo biti razlog za zabrinutost.
Godine 2009. dvije zdrave žene koje su redovno išle na manikuru i koje u porodici nisu imale rak kože, iznenada su dobile rak kože na rukama. Dvije studije slučaja potaknule su istraživače na daljnje istraživanje zdravstvenih rizika lampi za nokte.
Godine 2013. istraživači su potvrdili da je doza UV zračenja koju emituju UV lampe za nokte 4,2 puta jača od Sunca. Autori su zaključili da visoki intenzitet izloženosti zahtijeva daljnja istraživanja.
Dok se ovi proizvodi reklamiraju kao sigurni, stvarnost je da je vrlo malo istraživanja o njihovim zdravstvenim rizicima, a studije slučaja nisu dovoljne da dokažu uzrok i posljedicu.
Ali istraživači koje su angažovale firme za testiranje proizvoda odgovorili su rekavši da nema “razloga za javnu uzbunu”. Doza UV svjetla koja se koristi u jednoj sesiji lakiranja noktiju trivijalna je u široj slici, tvrdili su.
Autori rada iz 2013. ostali su čvrsti. U objavljenom prigovoru istaknuli su kako, za razliku od ostalih istraživača, nisu bili u sukobu interesa i samo su htjeli znati istinu.
Objavljena mišljenja temeljena na opservacijskim studijama malo su poboljšala razumijevanje zdravstvenih rizika koje UV lampe predstavljaju, a krajnje je vrijeme za nezavisna epidemiološka istraživanja.
“Vjerovatno je da će takvim studijama biti potrebno najmanje jedno desetljeće da se završe i da se potom informiše šira javnost”, pišu Zhivagui, Alexandrov i kolege.
U međuvremenu, na korisnicama je da odvagnu rizike i koristi.
Rad je objavljen u časopisu Nature Communications.
