Živimo u svijetu u kojem je prisustvo morala sve manje, dok se čini da je sve više onih koji imaju pokvareno srce, a oni imaju 5 karakterističnih osobina po kojima se prepoznaju.
Ne postoji test koji određuje koliko je neko dobra osoba, zato smo prepušteni sebi da preispitujemo je li ono što činimo dobro ili loše. Filozofi se oduvijek bave tom temom, ali niko nije u potpunosti definisao dobru osobu. Ipak, postoje određeni znakovi moralnosti…
Način na koji komunicirate sa drugima i kako reagujete u teškim životnim situacijama, na primjer, govori mnogo o vašem moralu. Ovih šest znakova može vam pomoći da odredite gdje stojite u području morala, pišpe Sensa.
Vođeni ste dobrim namjerama, ljubavlju i saosjećanjem
Svi povremeno griješimo i skloni smo prebacivati sebi kada kažemo nešto čime smo povrijedili nekoga, čak i kada je to bilo nehotično. Istina je kako nema razloga da mislite da ste loša osoba zato što ste počinili malugrešku, bitno je kakve su vaše namjere.
Moralni filozofi i psiholozi smatraju da su pozitivne namjere siguran znak da ste bolja osoba nego što možda mislite. Kada djelujete iz hrabrosti, strpljenja, ljubavi, saosjećanja i volje da pomognete, te ste u životu uopšteno vođeni pozitivnim namjerama, postajete stabilniji, kreativniji i jednostavno bolja osoba.
Smatrate sebe dobrom osobom (najvećim delom)
Moralnost je, poput mnogih drugih stvari na ovom svetu, relativna. Naravno, svi se slažemo oko temeljnih stvari: ubijanje, krađa i varanje su vrlo loše i nemoralne stvari. Ipak, u svakodnevnom životu se najčešće ne susrećemo sa tim, već su manje moralne dileme ono što definiše naš moralni kompas.
Zato, ako je za vas dobra osoba ona koja je brižna, a za nekoga drugog je to osoba koja drugima daje dovoljno prostora da sami reše svoje probleme, te se ideje mogu sukobiti. Poenta je da dobra osoba ponekad ima međusobno suprotne karakteristike, a činjenica da ne posedujete jednu od tih karakteristika ne znači da ste loša osoba.
Umjesto usvajanja ovog binarnog pristupa, koji može biti loš za vaše samopouzdanje, psiholog dr Paul DePompo savjetuje da definišete dobru osobu koristeći 3 do 5 riječi, i ako većinu tih osobina imate, možete se smatrati (relativno) dobrom osobom.
Ako vjerujete da dobra osoba treba biti prijateljski raspoložena prema drugima, spremna pomoći, pažljiva i darežljiva, ali vi ste introvertirani i teško vam je komunicirati sa drugima, svejedno se možete smatrati dobrom osobom.
Svjesni ste svojih predrasuda i grešaka
Niko nije savršen, ali kako reagujete na vlastite greške i jeste li sposobni prepoznati vlastite predrasude, govori mnogo o tome kakva ste osoba. Dolly Chugh, psihološinja sa Univerzizeta New York opisuje to u jednoj od svojih knjiga, gdje ističe da je bolje suočiti se sa greškama koje smo učinili i čak izgledati manje savršeno u očima drugih, nego negirati vlastite greške.
Ona ovu kategoriju ljudi naziva “dobricama” jer su u stanju vidjeti da nisu savršeni, ali aktivno rade na tome da postanu bolji. Zapravo većina ljudi nije 100 posto dobra ni loša, već kontinuirano uči iz svojih grešaka, čineći pritom nove.
Nalazite vrijeme za sebe i za druge
Pomaganje i podržavanje drugih ljudi je hvale vredna vrlina. I više od toga, medicinski stručnjaci ističu da je pomaganje ljudima ukorijenjena ljudska potreba koja ima mnoge psihološke i zdravstvene dobrobiti. Može podići vaše raspoloženje i dati vam osjećanja smisla i svrhe, koji su izuzetno važni za sretan život.
Naravno da ne treba posvetiti sve svoje vrijeme i napore u pomaganje drugima da biste bili dobra osoba. Zapravo, malo “sebičnosti” može biti vrlo dobro, jer svima nam je potreban odmor i opuštanje. Šta više, većina ljudi više uživa u pomaganju drugima kada prvo sami srede svoje živote.
Spremni ste učiti iz svojih grešaka i životnih izazova
Kada je riječ o savladavanju poteškoća, ljudi se dele u dve kategorije: one koji se predaju i one koji životne izazove vide kao ono što jesu – izazovi. Što ste sposobniji zauzeti aktivan stav prema izazovima, to postajete bolja osoba, profesionalac, roditelj i tako dalje.
Carol Dweck, lekar i profesorka na Univerzitetu Stanford ovaj aktivni stav prema životu naziva “psihologijom rasta”, jer ljudi koji veruju da mogu poboljšati svoj život i prevaziđu prepreke, razvijaju svoje talente i vještine. Zato, ako smatrate da možete učiti iz svojih grešaka i oskećate da ste se promenili i evoluirali s godinama, bolji ste nego što možda mislite.
U odnosima preuzimate odgovornost za svoja djela i komunicirate
Ako uspevate održavati zdrave i smislene odnose s drugima, verovatno ste bolja osoba nego što mislite. Odnosite li se prema svojim prijateljima i voljenim osobama sa poštovanjem, ostajete li u kontaktu sa njima i možete preuzeti odgovornost za svoja djela? Ako je tako, vi ste sjajna osoba i vaša porodica prijatelji vas vole zbog vaše brižne prirode. Šta biste više mogli poželeti?
Kako je Karen Meager, poznati životni trener rekla u intervjuu za The Telegraph: “Možete biti uporni a da pritom niste agresivni, davati podršku bez spašavanja ljudi i možete biti ranjivi bez očekivanja da vas drugi spase.” prneosi “Novi“.
