Gubitak bliske osobe je jedna od ubedljivo najtežih životnih udaraca od kojih se mnoge osobe ne oporave na pravi način. Iako ljudi kanališu bol različito, suočavaju se sa istim osećajem krivice, nedostajanja, čežnje, samoće, nemoći…Emocije u tim momentima su neopisivo burne, ali kada prođe nevjerica i stanje šoka, nailazi najteži period – prihvatanje stvarnosti.
Osnivač teorije vezivanja Džon Bolbi da se preboljevanje odvija u četiri faze:
1. Faza otupljenosti (ukočenosti) – obično traje od nekoliko časova do jedne nedelje
2. Faza čežnje i traganja za izgubljenom osobom – traje nekoliko mjeseci, a nekad i godinama. Intenzitet bola je neopisiv, a neki ljudi u ovoj fazu ostanu godinama, ne znajući kako da se izbore sa emocijama. Zato je najvažnije u tim situacijama obratiti se stručnom licu za pomoć.
3. Faza dezorganizacije i očaja (beznađa) – i pored ogromnog bola, u njoj smo spremni da prihvatimo da se umrla osoba nikada više neće vratiti i da je smrt konačna. Takođe, uviđamo da naša bliska osoba više ne pati. i do uvida da umrla osoba više ne pati, i to donosi olakšanje onome ko tuguje.
4. Faza reorganizacije – prihvatamo da na drugačiji način treba da organizujemo naš život. Međutim, to ne znači da je tuga nestala, samo kroz suočavanje dobija drugačiji oblik.
Koji su presudni činioci za povoljan obrazac preboljevanja?
Ključno pitanje je kakva je relacija bila između umrlog i osobe koja tuguje. Roditelj koji je izgubio malo dijete imaće dug i neizvestan proices tugovanja, posebno ako je to dijete bilo jedinče. Dobar partnerski odnos među supružnicima su od presudnog značaja u takvim životnim okolnostima.
Sa druge strane, neki ljudi nalazili su se u simbiotskim vezama sa umrlim i oni su u velikom riziku da razviju depresiju.
– Vjerujem da su za normalan proces žalovanja presudni kvalitetni odnosi koje gradimo s drugima. Ako osoba koja tuguje oko sebe ima bar jednu osobu koja želi da je empatično sasluša – već to je veliki faktor isceljenja. Ako osoba ima ljude koji je pozivaju na zajedničke aktivnosti, na druženje, ako tu osobu koja žaluje drugi posećuju i obraćaju pažnju na nju – velika je šansa da proces tugovanja ne dobije oblik hroničnosti – rekla je jednom prilikom za “Ekliniku” psihoterapeut i pedagog Biljana Ćulafić.
Osim stručnog lica i dobar prijatelj može umnogome pomoći osobi u žalosti da:
smanji osjećaj krivice kroz uvid da je pružila maksimalnu pomoć umirućoj osobi
prihvati činjenicu o gubitku
prepozna konačnost smrti
dozvoli da bude tužna i izražava svoje emocije
bude pažljivo i sa puno poštovanja saslušana
sama izrazi ono što joj se lično dešava
Šta nikako ne bismo smjeli da kažemo ljudima koji tuguju, a šta je preporučljivo?
“Žao mi je zbog tvog gubitka”, najbolje je što možemo izgovoriti kako bismo nekome izjavili saučešće i pružili riječi utjehe u teškim trenucima.
Kad se osvrnemo na razne poruke o izjavljivanju saučešća koje postoje, ono što mnogi zaista cijene su zanimljive priče o pokojnicima od drugih ljudi koji su ih voleli.
Ništa ne pretpostvaljajte
Nemojte pretpostavljati da znate kakav je bio odnos između osobe koju želite da utješite i osobe koja je preminula.
dobar slušalac, ne pričajte mnogo
Suzdržite se od pričanja svojih priča o ljudima koji su preminuli i o svojoj borbi sa tugom i vremenu, osim ako vas to ne pitaju. Svako je jedinka za sebe i na drugačiji način prolazi kroz najteže životne momente. I jasno stavite do znanja da ste u svakom trenutku dostupni i otvoreni da saslušate sve što ima da vam kaže.
Rasterećenje
Puudite osobo da mu praktično pomognete oko nekih stvati, da mu olakšate neke obaveze ili smanjite pritisak od svakodnevnih zahtjeva i dešavanja.
Budite nježni i pažljivi
Budite saosjećajni, ljubazni i uslužni. Posebno nakon prolaska šoka ste potrebnoi osobi koja je izgubila voljenog. Tada joj ne dozvolite da potpone u depresivne misli, već joj se posvetite, pa makar i u tišini provodili vrijeme zajedno. Bitno je da zna da ste uz nju.
Stručna pomoć
Ukoliko primijetite da se i nakon više od godinu dana od smrti bližnjeg osoba ne vraća u kolosjek, predložite joj da potraži pomoć psihoterapeuta, kako bi izbjegla depresiju i povlačenje u sebe. prenosi novi
