Tokom zime prezimljavaju samo matične jedinke i manji broj insekata, dok se tokom ljeta namnože, i stvaraju nove zajednice. Mjesta na kojima se formiraju nove zajednice, nazivamo gnjezda.
Mogu biti smještena u prirodnim šupljinama na drvetu ili stenama, ali probleme najviše stvaraju gnjezda smještena u objektima gdje borave ljudi. Bilo koje skriveno mjesto u domaćinstvu, može biti pogodno za zajednicu stršljenova, dok je kod osa skoro svako mjesto koje ne kisne.
Borba sa ovako opasnim neprijateljem treba da bude dobro isplanirana, i oprema za borbu je obavezna, inače, nastradalih će biti i na obe linije fronta. Najbolje je gnjezdo u potpunosti ukloniti, čime zajednica ne može da se obnovi. To je moguće izvesti jedino sa dobrom opremom, višestruko jačom od klasične pčelarske (ubod stršljena je do 5mm). Takođe je moguće uništiti insekte tretiranjem insekticidom.
Prskanje se može obaviti komprimovanim sprejom, koji je namenjen samo za ove vrste insekata. Ovako namijenjen sprej ima dozator na rasprskivaču, koji usmerava mlaz tečnosti, koji je pod pritiskom, i takav mlaz može dosegnuti i tri metra, što je realno dovoljna udaljenost da se isprska mjesto gdje se nalazi gnjezdo.
Takođe korišćenje koncentrata insekticida (osatoks-koncentrat) koji rastvorimo sa vodom prema uputstvu proizvođača i zatim prskalicom sa produžetkom za prskanje, i time je omogućeno bezbjedno rastojanje.
Zamke za hvatanje stršljena su vrlo djelotvorne. Plastične flaše sa otvorima na sredini u koje uspijemo malo piva ili voćnog soka, su prava klopka, koja dnevno nahvata dosta ovih insekata. Takođe ljepljive trake ili ljepak za miša na kartonu, se mogu postaviti u blizini legla, a kao mamac koristimo komadić ribe ili mesa. Ovako ne privlačimo korisne pčele, ali zato miris užeglog mesa je neodoljiv za stršljena. Kada se jedan uhvati, ubrzo se nakupi dosta njih, prenosi Novi.ba.
