I nije samo to problem – zbog vrelih dana budite oprezni i čuvajte se od toplotnog udara! Od padavina i jesenjeg vremena u prethodnom periodu pa do naglog prelaza sa vrućine mogi osjećaju iscrpljenost, slabost, otežano dišu…
Specijalista opšte medicine dr Radmila Šehić objašnjava za Kurir da je klima uređaj u ljudskom organizmu podešen tako da se prilagođava atmosferskim promjenama, kao i da je tijelu potrebno oko tri dana da se prilagodi novonastaloj situaciji.
– Problem nastaje ako se vremenski uslovi menjaju u kratkom intrvalu, pa čak i na dnevnom nivou. Posle dugotrajnog kišnog perioda, sada je nastalo pravo leto. Prisutno je veliko isparavanje nakom obilnih padavina. Vlažnost vazduha uz visoku temperaturu vazduha dovodi do problema sa zdravljem u različitom stepenu, od osećaja iscrpljenosti, umora, otežanog disanja do grčeva u mišićima – objašnjava dr Šehić.
Dr Šehić napominje da su na visoke temperature i jako vlažan vazduh osjetljiva djeca i to do 6. mjeseca života, jer centar za termoregulaciju još nedovoljno razvijen:
– Velika osetljivost je i kod astmatičara zbog prisutne vlage i otežanog disanja. Moguć je brutalniji pad krvnog pritiska kod ljudi koji inače koriste lekove za snižavanje krvnog pritiska (jer se krvni sudovi na periferiji šire zbog vrućine). Mnoge osobe se žale na prisustvo otoka na nogama i rukama, kao posledica povećanog venskog pritiska i stvaranjem depoa tečnosti u nogama oko gležnjeva. Oprez i kod ljudi koji se izlažu velikom fizičkom naporu u ovakvim prilikama.
Nešto što se smatra najopasnijim stanjem je, dodaje ona, velika mogućnost toplotnog udara.
– Nastaje kada telo proizvodi ili prima iz spoljašnje sredine više toplote nego što može da oslobodi. Mehanizmi koji regulišu temperaturu tela postaju preopterećeni. Znojenje, prirodni način rashlađivanja tela, prestaje (i zbog velike vlage u atmosferi). Temperatura tela raste i ugrožava zdravlje osobe. Oni koji dožive toplotni udar osete opštu slabost, glavobolju, mučninu, vrtoglavicu. Bivaju dezorijentisani, smušeni, razdražljivi. Može da dođe i do gubitka svesti.
Ističe da pomoć u tim situacijama mora da bude brza i aktivna.
– Osobu izmestiti u klimatizovanu prostoriju, ili u hlad ukoliko je napolju i raskomotiti. Postaviti je na leđa. Ako je bez svesti ili gubi svest okrenite je na bok. Rashlađivati ugroženu osobu hladnom, ne ledenom, vodom. Stavljati obloge na glavu, vrat, ruke i noge. Ako je svest očuvana postupno dodavati pijaću vodu.
Savjeti
Ako dođe do toplotnog udara raditi ovo
– osobu izmjestiti u rashlađenu prostoriju ili u glad ukoliko je napolju
– raskomotiti je
– postavite je da leži na leđima
– ako je bez svijesti ili gubi svijest okrenite tu osobu na bok
– rashlađivati osobu hladnom vodom, ne ledenom vodom
– stavljati obloge na glavu, vrat, ruke i noge
– ako je svijest očuvana postupno dodavati pijaću vodu
Dr Šehić savetuje da se dnevne obaveze prilagode vremenskim prilikama.
– Ako je to neizvodljivo, oblačiti se lagano da je moguće znojenje, unositi vodu tokom boravka u spoljašnjoj sredini. Izbeći dugo stajanje u mestu i to birati hlad. Pre izlaska ne unositi veliku količinu kaloričnih obroka. Kako se očekuje novi pad temperature vazduha i nalet kiša, zapamtiti da je organizmu dovoljno nekoliko dana da se prilagodi i nastavi da funkcioniše bez značajnih problema u ma kojim klimatskim prilikama. prenosi novi
