Ali to nije ništa u poređenju s onim što pčela mora proći.
Bit ćete dobro nakon nekoliko sati, ali pčela – neće biti te sreće. Pčele obično ne bodu ljude osim ako se ne osjećaju ugroženo ili ako slučajno stanete na njih.
Problem je što nakon što vas ubode, ona ne može izvući svoju bodljikavu žaoku iz vaše kože. Ta žaoka ipak nije samo slatki obrambeni mehanizam, ona sadrži i dijelove pčelinjeg probavnog trakta, živce i mišiće koji su, nažalost, neophodni za normalno funkcioniranje pčele. prenosi radiosarajevo
Dakle, nakon što je sve to izgubilo, ovo sićušno stvorenje ne preživljava.
Pčele imaju pet očiju, dva para krila i šest nogu. Imaju izvrsne instinkte za preživljavanje i postoje jako dugo, 130 miliona godina i više… Većina pčela u košnici naziva se radilica, a ‘glavna’ se naziva matica. Dnevno snese oko 2000 jaja. Prosječna košnica sadrži 50.000 pčela, a one nestaju nakon samo jednog uboda.
Problem je što nakon što vas ubode, ona ne može izvući svoju bodljikavu žaoku iz vaše kože. Ta žaoka ipak nije samo slatki obrambeni mehanizam, ona sadrži i dijelove pčelinjeg probavnog trakta, živce i mišiće koji su, nažalost, neophodni za normalno funkcioniranje pčele.
Dakle, nakon što je sve to izgubilo, ovo sićušno stvorenje ne preživljava.
Pčele imaju pet očiju, dva para krila i šest nogu. Imaju izvrsne instinkte za preživljavanje i postoje jako dugo, 130 miliona godina i više… Većina pčela u košnici naziva se radilica, a ‘glavna’ se naziva matica. Dnevno snese oko 2000 jaja. Prosječna košnica sadrži 50.000 pčela, a one nestaju nakon samo jednog uboda.
Može se činiti da pčele samo besciljno lete uokolo ili koriste svoj vid da odluče kamo će ići. No, ovi insekti prilično su organizirani i oslanjaju se na super složen transportni sistem. Radi se u osnovi o nizu ‘puteva kukaca’ koje pčele običavaju slijediti kroz ljudske gradove ili sela. Ovi putevi povezuju sva postojeća područja divljih životinja.
Iz porodice pčela dolazi bumbar. Ima ovalno tijelo obraslo gustom dlakom i mozak veličine makova zrna. Znanstvenici su napravili eksperiment u kojem su ih istrenirali da igraju ‘bee soccer’. Čak su naučili kako zabiti gol u zamjenu za slatkiš. Te iste pčele imaju još jednu nevjerojatnu sposobnost. Koriste svoje ‘smrdljive otiske’ kako bi razlikovale mirise stranaca i vlastitih pčelinjih rođaka… čak mogu prepoznati i vlastiti miris.
A tu je i pčela matica. Ona je jedinstvena u svojoj koloniji i njen glavni zadatak je polaganje jaja. Ljudi često pretpostavljaju da je ‘kraljica’ tu da govori svim drugim pčelama šta tačno trebaju raditi – no, nije baš tako. Ona ima određeni utjecaj, ali i bez nje košnica zapravo funkcionira prilično dobro.
Svaka pčela ima posao i zna svoje dnevne funkcije i zadatke zahvaljujući svojim instinktima i hemijskim signalima koje osjeća i koristi. Ti hemijski signali su njihov način komunikacije – određeno vrijeme mrdaju tijelima pod određenim kutovima i na taj način šalju poruke jedni drugima.
Ako se pčelinjoj matici nešto dogodi i ona ne preživi, pčele radilice stvaraju novu. Ne nađu jednu, nego ‘podignu’ novu. Oni biraju mladu ličinku i hrane ju posebnom hranom koja se zove ‘matična mliječ’. Ta sretna ličinka sada može izrasti u novu ‘kraljicu’.
Pčele su brze, zamahnu krilima gotovo 200 puta u sekundi. Svaka pčela u svom životu proizvede oko jednu žličicu meda. Ove marljive životinje naprave oko 100 miliona putovanja do oko 2 miliona cvjetova kako bi skupile dovoljno nektara za malo meda.
Pčele spavaju 5 do 8 sati dnevno, a noću se odmaraju. Njihovi su mozgovi prilično aktivni dok se odmaraju, a neki znanstvenici misle da možda sanjaju. Kad dođe zima, mnogi kukci zamjenjuju svoju tjelesnu vodu posebnom kemikalijom koja se zove glicerol. To je vrsta prirodnog ‘antifriza’ koji im pomaže da prežive na niskim temperaturama. Međutim, pčele se samo skupe zajedno u košnici kako bi ostale tople, piše 24 sata.
