“Naša je prognoza životni vijek između 100 i 120 godina unutar 50 godina, barem u razvijenim zemljama”, rekao je Ignat Kulkov, istraživač sa Univerziteta Malardalen (MDU), za SVT.
Također se očekuje da će starije osobe biti jednako zdrave kao i one u četrdesetima zahvaljujući brzom tehnološkom napretku, rekao je Kulkov, objašnjavajući rezultate istraživanja provedenog s kolegama sa univerziteta u Finskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Futures.
“Sve će više ljudi nositi nosive uređaje za praćenje zdravstvenog stanja. Ti će uređaji biti povezani s doktorima i bolnicama”, rekao je Kulkov, dodajući da će neki od tih senzora biti u obliku implantata.
Takvi uređaji omogućit će doktorima da preporuče promjene načina života u ranoj fazi, s poboljšanim zdravljem i dužim životnim vijekom kao rezultatom. Napredak na drugim poljima također će pridonijeti dužem životu, otkrili su naučnici.
Pandemija COVID-19 rezultirala je boljim znanjem o tome kako učinkovitije pratiti viruse, dok se umjetna inteligencija već koristi za brže dijagnosticiranje bolesti i razvoj novih tretmana, rekao je Kulkov.
Očekuje se da će personalizirana medicina s individualno prilagođenim lijekovima također doprinijeti poboljšanju zdravlja, dodao je.
No, postoje i novi izazovi, istaknuo je Kulkov.
“Klimatske promjene imat će najveći utjecaj na naše zdravstvene sustave i naše živote, ne samo u budućnosti nego već danas”, rekao je. prenosi klix
