U jednom ste trenutku dijete bez trunke obaveza, a onda ste, u tren oka, odrasla osoba s brojnim zadacima i problemima. I dok znanstvenici tek trebaju pronaći odgovor zašto se čini da životi prolaze pored nas, formulirali su teoriju.
Cindy Lustig, profesorica psihologije na Sveučilištu u Michiganu, rekla je za DailyMail: “Prvo je da kad smo stariji, obično imamo živote koji su više strukturirani oko rutina i manje velikih važnih događaja koje koristimo za razgraničiti različite epohe ‘vremena naših života”.
Lustig je dodala da kao djeca imamo manje iskustava o kojima treba razmišljati. Za petogodišnjaka je jedna godina 20 posto života prepunog iskustava dok otkriva svijet oko sebe. Međutim, ista količina vremena samo je dva posto života 50-godišnjaka koji vjerojatno ima manje novih iskustava.
O čemu se radi?
Lustig je objasnila da naš mozak kombinira slične dane i tjedne, što se čini kao da se sve pomiješa. Ljudi mjere vrijeme nezaboravnim događajima; kako starimo, njih je malo. Zbog toga se većina ljudi može prisjetiti nečega što su učinili jednom, a ne stotine puta.
Jedna u nizu teorija koja kruži znanstvenom zajednicom dolazi od Adriana Bejana sa Sveučilišta Duke, koja sugerira da je letenje vremena posljedica starenja mozga. Bejan je objavio svoje istraživanje 2019., u kojem se navodi da naša percepcija životnih iskustava može biti iskrivljena kako starimo, a našem mozgu treba više vremena za obradu novih mentalnih slika.
Prema Bejanu, fizičke promjene u našim živcima i neuronima igraju glavnu ulogu u našoj percepciji vremena kako starimo. Tijekom godina te strukture postaju složenije i na kraju se degradiraju, stvarajući veći otpor električnim signalima koje primaju.
Više je teorija
Prema hipotezi istraživača, degradacija ovih ključnih neuroloških značajki uzrokuje pad stope kojom stječemo i obrađujemo nove informacije. Dojenčad, na primjer, pomiče oči puno češće nego odrasli jer brže obrađuju slike, rekao je Bejan.
Za starije ljude to znači da se manje slika obrađuje u istoj količini vremena, zbog čega se iskustva čine kao da se odvijaju brže. Međutim, Lustig je za DailyMail rekla da Bejanovo istraživanje ne drži vodu.
‘On iznosi neke argumente o duljini optičkog živca u odnosu na veličinu glave, a ja ću vam dopustiti da procijenite ima li 80-godišnjak znatno veću glavu od 25-godišnjaka’, rekla je.
‘Postoje i drugi problemi s njegovom perspektivom, ali ovo vjerojatno govori o tome’, prenosi klik.
