Krečenje voćnih stabla je agrotehnička mjera koja izaziva dosta polemika. Da li uopšte pristupiti tom poslu? Kada ga uraditi?
Možemo biti sigurni u jedno, a to je da pored dekorativne funkcije ima i zaštitnu, jer stabla štiti od patogena, prouzrokovača oboljenja, štetočina i promjenjivih uticaja sredine.
Dva termina
Višestruka je korist. Pored toga što štiti stablo od štetočina, patogena, promjenjivih uslova, ono dezinfikuje površinu i pomaže u liječenju rana. Posebna je uloga u zaštiti od opekotina od sunaca koje nastaju kada drveće još nije olistalo. Postoje dva termina kada obavljamo ovu mjeru, jesen i rano proljeće. Oba imaju svoje prednosti i mane.
U jesenjem terminu je potrebno sačekati da opadne lišće, a temperatura vazduha padne ispod 5ºC. Tretirana stabla će biti zaštićena od naglih promjena temperature i stvaranja ledene pokorice. Smanjuje se broj štetočina, jer djeluje na one koji prezimljavaju na površini ili ispod kore debla i grana, isti slučaj je i s prouzrokovačima oboljenja.
Odaberite suh i vedar dan da obavite ovaj posao (Foto: Depositphotos/AIS60)
Kao mane jesenjeg tretmana možemo navesti da treba paziti da se ne sprovodi u kišnom periodu, jer će kiša da spere masu koju smo nanijeli. Ne primjenjuje se na mladim stablima, jer je njihova kora tanka. O pripremi osnovne krečne mase i krečnog mlijeka pisali smo ranije.
U proljetnom terminu krečenje treba obaviti prije kretnja vegetacije, prije listanja ili cvjetanja. Prvenstvena mu je namjena da štiti stabla od ranog zagrijavanja, opekotina, pucanja kore, proljetnog mraza. Sprečava rano kretanje vegetacije, jer bijela površina upija manje toplote. Tako voćke kasnije cvjetaju i mogu da izbjegnu kasne proljetne mrazeve. Djeluje i protiv prezimjelih štetočina. Često je nadoknad jesenjem tretiranju, ako nismo stigli da ga odradimo ili kada je kiša saprala masu.
Nedostatak je što treba paziti na kratkoću optimalnih uslova provođenja ove mjere i što ako zatopli stabla brzo počinju s vegetacijom, a tada smo već zakasnili. Krečenje kada voćke olistaju ili procvjetaju osim dekorativnog nema drugog djelovanja.
Na šta treba paziti?
Odaberite suh i vedar dan da obavite ovaj posao. Temperatura vazduha ne smije pasti ispod 0ºC, ali ne treba biti ni iznad 5ºC. Optimalna je između 2 i 3ºC. Kora debla i račvišta prve etaže grma se treba dobro očistiti četkanjem. Oko stabla se postavi najlon ili cerada, jer će zajedno sa komadima kore pasti i štetočine, njihovi prezimljujući oblici. Sve sakupimo i uništimo, najbolje da zapalimo.
Zašto je krečenje stabla u velikim voćnjacima rijetko?
Čišćenje se obavlja četkom, drvenim lopaticama ili tupim nožem kojim ne možemo zasjeći koru. Masa se nanosi četkom ili valjkom, što je najprikladnije za amaterske voćnjake sa malim brojem stabala. U intenzivnim zasadima koriste se razni rasprskivači, prskalice, ali masu moramo dobro procijediti kako ne bi došlo do zagušenja dizni.
Krečimo deblo, račvište prve etaže i osnova grana. Najveću pažnju posvetite račvištu, mjestu gdje se grane odvajaju od glavnog stabla, jer se na tom dijelu sakuplja najviše štetočina da prezime, piše agroklub.
