Tok bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.
– Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični; direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe, zrakom (vjerojatno velikim kapljicama) i indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko). Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece – pojasnili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
– Stvorena imunost kod vakcinisanih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka vakcinisana tokom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju). Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna) – dodali su.
Ljekari napominju kako ova bolest ima tri stadija pa se o tome razlikuju i simptomi:
1. stadij – rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 sedmice
Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)
2. stadij – napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 sedmica (ili duže)
Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1 do 2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
U toku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.
3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 sedmice (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.
Moguć je, kažu u HZJZ-u razvoj komplikacija, a to zna ovisiti o dobi oboljelog, o vakcinisanom statusu te o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
– Hripavac nije opasan za odrasle, no ako postoji sumnja u to da su bili u kontaktu s oboljelim, veliki je rizik od toga da su potencijalni širitelji virusa, pa je moguće da liječnik porodične medicine članovima porodice oboljelog prepiše antibiotik i preporuči izolaciju, odnosno bolovanje dok ne popiju terapiju. No svaki slučaj procjenjujemo pojedinačno, ovisno o tome jesu li ti ljudi inače u kontaktu s djecom ili trudnicama koje bi mogli zaraziti. Ako nije tako, takva terapija možda neće biti potrebna, naravno, uz preporuku pacijentu da izbjegava kontakte s malom djecom i trudnicama – pojasnio nam je dr. med. Dragan Soldo, porodični ljekar iz Doma zdravlja u Novom Zagrebu. prenosi Novi
