Svađate li se vi i vaš partner? Većina nas pretpostavlja da par koji se svađa ima slabiju vezu i manje je vjerojatno da će ostati zajedno na duže staze od para koji to ne čini. Na kraju krajeva, skloni smo izjednačavati niske razine sukoba sa srećom. Ali, to jednostavno nije istina. Obrnuto je. Niskokonfliktni odnosi često su više, a ne manje, krhki. Čak se i najsretniji parovi na svijetu svađaju, objasnila je Julie Gottman za Daily Mail.
Ona i njezin suprug John su terapeuti za veze. U braku su 36 godina i rado dijele savjete parovima – kako se ispravno svađati.
– Proučavamo znanost o ljubavi pet desetljeća, John kao istraživač, a ja kao praktična klinička psihologinja. U sretnom smo braku već 36 godina. Pomaganje parovima koji se vole i žele ostati zajedno, ali trebaju korisne alate kako bi njihova veza uspjela, postala je naša životna misija. Objavili smo više od deset knjiga na tu tematiku – pojasnila je.
– Prije tri desetljeća pokrenuli smo naš ‘Love Lab’ u kampusu Sveučilišta Washington u Seattleu, gdje smo se i sami upoznali i zaljubili. Više od 3000 parova prošlo je kroz njega, a 130 parova čak je neko vrijeme živjelo u stanu u stilu Airbnb-a, opremljenom kamerama – prisjetila se.
Snimali su interakcije među spomenutim parovima pa su ih kasnije analizirali kako bi otkrili zanimljive detalje vezane za svađanje u vezi.
– Uspjeli smo kodirati svaku gestu, uzdah, osmijeh, stanku, promjenu otkucaja srca ili tona glasa, a zatim smo pratili te parove godinama, čak i desetljećima, kako bi otkrili kako im veza napreduje, što se događa. Usredotočujući se samo na sukobe i na to kako parovi komuniciraju prije, tijekom i nakon svađa – rekla je Julie pa nabrojala što su otkrili.
Prve tri minute svađe mogu predvidjeti status veze u narednih šest godina.
Tijekom svađe, parovi koji su često ispoljavali četiri ključna ponašanja (kritiziranje, prezir, suzbijanje i obrambeni stav) i nikad ih nisu popravili, imali su veću vjerojatnost da će se razići u prosjeku pet godina nakon vjenčanja.
– Zovemo ih ‘četiri jahača apokalipse’ – kaže Julie, a to su:
Kritika – napad na osobu, a ne pritužba na neki problem.
Prezir – kolutanje očima ili sarkastičan ton.
Stonewalling – zatvaranje i odbijanje komunikacije.
Obrambeni stav – slučaj kada smišljate loše isprike ili preokrećete krivnju.
– Niti izbjegavanje sukoba nije rješenje. Naime, naše istraživanje je svjedočilo valu razvoda nakon 16 godina braka. Ti parovi nisu kritizirali niti pokazivali prezir. Ono što su pokazali je… ništa. Nije bilo većih sukoba, ali ni humora, pitanja, interesa jedno za drugo. Ono što je moglo izgledati kao pozitivan pokazatelj snažne veze, jer je razina sukoba bila niska, bilo je sve samo ne pozitivno – pojasnila je ova stručnjakinja.
– Svi parovi imaju niz problema oko kojih će se neizbježno svađati. To može biti vezano za bilo koju temu, od financija preko kućanskih poslova i roditeljstva do toga kako napuniti perilicu posuđa, to sve može pokrenuti svađu. Ponekad je to rješivo, a ponekad je to jedan od onih nizova koji se ponavljaju. Ne brinite ako je ovo drugo! Jedna od najvećih zabluda o sukobu je uporno i sveprisutno uvjerenje da sve sukobe treba riješiti ili nešto nije u redu s vezom. To je čisti mit. Većina vaših argumenata nikada neće biti u potpunosti riješena, i to je u redu. Zapravo, to je normalno i zdravo. 69 posto problema parova je trajno jer se temelje na razlikama u osobnosti ili životnim preferencijama. Cilj je dobro živjeti s točkama sukoba koje svi imamo – razjasnila je Julie.
– Bez obzira jeste li u lošem stanju ili vam je život ružičast, je li vaša veza nova ili stara desetljećima, možete naučiti kako se svađati konstruktivno, a ne destruktivno. Koristeći tisuće sati istraživanja, predstavit ću vam pet vrsta svađa, reći gdje griješite i kako to ispraviti – dodala je.
PRVA SVAĐA: BACANJE BOMBE
Pogreška: svađa je krivo započela
– 180 sekundi: toliko vremena nam treba da stanemo na desnu nogu. Nakon toga su ton i putanja svađe prilično određeni. A ako počnemo na pogrešan način, šanse da ćemo uspjeti preokrenuti stvari su vrlo male ili čak nula – kaže Julie.
– Način na koji sukob počinje predviđa kako će teći ostatak rasprave u 96 posto slučajeva. Ako je obrazac negativan, mnogo je vjerojatnije da će se par razvesti šest godina kasnije. Recimo, na primjer, vaš partner kasni kući nakon što je popio piće s prijateljima i telefon mu je ‘umro’ prije sat vremena. On ulazi na vrata spreman ispričati se, ali vi čekate da bacite bombu: ‘Gdje si dovraga bio? Pretpostavljam da ti nije palo na pamet koliko se brinem, jer ti izgleda ne misliš ni na koga osim na sebe.’ To je ono što zovemo ‘oštro pokretanje’. A problem je u tome što je teško odgovoriti na to na bilo koji drugi način osim defenzivno. Gotovo je sigurno da će partner uzvratiti udarac ili će se potpuno povući – pojašnjava stručnjakinja.
Evo formule za uspješan početak borbe:
Osjećam se… x.
Problem je… y.
Trebam… z.
Ovako to funkcionira u praksi:
Prvo, pokrećete problem govoreći o sebi i svojim osjećajima, a ne govoreći o partnerovom lošem ponašanju i karakternim manama. Zatim opisujete problem ili situaciju činjenično i neutralno, bez pripisivanja krivnje. I na kraju, kažete što vam je potrebno u pozitivnom smislu da se situacija popravi.
Primjer oštrog početka: ‘Opet si pretjerao! Kad ćeš prestati biti tako neodgovoran s našim novcem?’
Mekši početak: ‘Osjećam se jako pod stresom (osjećaj) zbog našeg proračuna ovog mjeseca – čini se da ćemo opet biti kratki (situacija). Možemo li sjesti zajedno i isplanirati kako smanjiti neke od naših troškova? (potreba).
Prilično jednostavno, ali vrlo učinkovito.
DRUGA SVAĐA: POPLAVA
Pogreška: napad, obrana, povlačenje.
– Zamislite ovaj uobičajeni scenarij: razgovor s vašim partnerom počinje biti neugodan. Možda se radi o (ponovnom) odlasku roditeljima ovog vikenda. Možda se radi o tome što večerati. Koja god tema bila, a možda čak i ako ste počeli tiho, postaje sporna. Sada se osjećate napadnuto, neshvaćeno, ljutito, zarobljeno ili sve od navedenog. Vaše srce brzo kuca, preko 100 otkucaja u minuti; vi ste u stanju bori se ili bježi; dlanovi se oznoje. Vaš mozak se osjeća mahnito; ne možete se više ni usredotočiti na ono što vaš partner govori. Možda nasrnete i kažete nešto grubo, nadolijevajući ulje na vatru. Ili ste se možda isključili kako biste se zaštitili od napada. To nazivamo poplavom – kaže Julie.
– Poplava se događa kada smo preopterećeni sukobom, oteti od vlastitog živčanog sustava kao odgovor na negativnost našeg partnera. Kad vidimo obrazac poplave kod para u Laboratoriju ljubavi, znamo da je bez intervencije njihova veza u problemu. Jer kad si poplavljen, nisi sposoban dobro se svađati – pojasnila je.
Kako zaustaviti poplavu?
Prvo naučite prepoznati znakove poplave kako biste mogli rano početi djelovati:
Kratkoća daha.
Stisnuti zubi.
Toplina bilo gdje u tijelu.
Osjećate se kao da ste dobili ‘udarac u trbuh’.
Mišići se stežu.
Otkucaji srca su ubrzani.
Osjećate mučninu u želucu.
Misli vam rade 100 na sat.
– Čim osjetite jedan od onih ranih fizičkih znakova upozorenja, prekinite raspravu i zatražite stanku. Ne sprječavate svađu, već preuzimate kontrolu. Recite svom partneru u koje vrijeme se vraćate na nastavak razgovora. Potom učinite nešto umirujuće što će vas odvratiti od svađe. Izvedite psa u šetnju dok slušate glazbu ili podcast. I na kraju se vratite – savjetuje.
– Poplava nije razlog za odgodu razgovora na neodređeno vrijeme. Vratite se na raspravu kada ste rekli da hoćete i pokušajte ponovno. U idealnom slučaju pauza bi trebala trajati najmanje 20 minuta (toliko je minimalno potrebno da hormoni stresa adrenalin i kortizol počnu napuštati vaše tijelo), ali ne dulje od 24 sata. I da, možete ići u krevet bez da ste riješili ovaj sukob. Ponekad je to najbolje učiniti. Ali, nemojte dopustiti da prođe više od jednog dana. Dulje od toga će se činiti kao kazna – dodala je.
TREĆA SVAĐA: POVRŠNOST
Pogreška: grebanje po površini.
– Naši sukobi su poput santi leda: ponekad vidimo samo vrh. Nemamo pojma koliko je duboka i koliko je velika ta prepreka. Jeste li ikada primijetili da vaš partner ima iznenađujuću reakciju na raspravu? Mislite da vodite rutinski logistički razgovor o planovima za vikend, a partner odjednom potone ili se naljuti. Ili možda imate svađu koja se uvijek iznova vraća, i zateknete se kako razmišljate: ‘Zašto se još uvijek svađamo oko ovoga?’. Evo vam sante leda. Iako se neke svađe odnose samo na to kako stavljate suđe u perilicu posuđa, mnoge to nisu. One se tiču nečeg puno većeg: naših nada i snova, sadašnjosti i u budućnosti – pojašnjava Julie.
– Ponekad smo te snove jasno predočili svojim partnerima, ali puno vremena nismo. Možda ih nismo ni sami sebi razjasnili. Tada nešto što naš partner kaže ili učini potakne svađu. Ako mislite da ste s partnerom udarili u santu leda, prije svega usporite – dodala je i napomenula da potom usmjerite svoju znatiželju postavljanjem ovih pitanja:
Što misliš o ovom pitanju? Imaš li neke vrijednosti ili etiku koja je vezana za to?
Odnosi li se to na tvoju povijest ili djetinjstvo?
Zašto ti je to važno?
Što misliš o tome?
Koji je tvoj idealan san vezan za to?
Postoji li dublja svrha toga za tebe?
– Slušanje bez uskakanja u obranu jednako je važno kao i govor u ovoj vježbi. Do završetka razgovora, odnosno pitanja i odgovora, trebali ste potpuno otkriti santu leda i početi je topiti – kaže Julie.
ČETVRTA SVAĐA: ZASTOJ
Pogreška: natjecanje za pobjedu.
Ova vrsta svađe se često čini kao jednostavna stvar – mi smo u pravu, a oni u krivu. On bi trebao oprati suđe ako ja skuham večeru!
– U našim mislima mi smo logični, neutralni, ispravni. Naše partnere samo treba uvjeriti u to. Zašto bismo radili kompromis kada je njihov stav tako očito neispravan? Ali, zapravo ne želimo živjeti u suprotnosti s našim partnerima. Želimo im dopustiti da utječu na nas, i u sukobu i izvan sukoba, jer tako jačamo naš odnos. Iako zvuči paradoksalno, što više dopuštate da partner utječe na vas, to više kapaciteta imate za utjecaj na njega. Prihvaćanje partnerovog utjecaja ne znači popuštanje. To znači biti otvoren za partnerove ideje i voljan promijeniti svoju perspektivu nakon što shvatite kako se partner osjeća – pojasnila je ova stručnjakinja.
Naše studije u Love Labu otkrile su da muškarci, koji su odbijali dijeliti moć i donošenje odluka sa svojim suprugama, imali veću vjerojatnost da će se rastati. To samo pokazuje kako staromodna dinamika u braku danas jednostavno ne funkcionira. Ako nema pomaka u vezi ili partner nema utjecaja na vas, gubite svu moć u vezi. Kažete li uvijek ‘ne’ svemu što vaš partner želi ili predloži, postajete prepreka. Za partnera se pretvarate u slijepu ulicu – dodaje Julie.
Strategija za izbjegavanje ovakve vrste svađe:
Kako prvo, oboje identificirajte aspekte života o kojima ne možete pregovarati. Na primjer: jedan partner razmišlja ovako: ‘Kad odem u mirovinu, želim živjeti u blizini naše odrasle djece da im pomažem s unucima.’, a drugi razmišlja ovako: ‘Kad odem u mirovinu, želim putovati svijetom.’
– Ovo je srž vašeg sna ili potrebe u smislu vašeg vlastitog identiteta i načina na koji želite živjeti svoj život. Zatim razmislite o vlastitim područjima fleksibilnosti u vezi vezano za taj problem. Iznenadit ćete se koliko često se otkriju područja preklapanja oko kojih se možete složiti. Na primjer: ‘Možemo čuvati unuke tijekom školskih praznika i putovati tijekom polugodišta, a i letovi su tada jeftiniji!’ – pojasnila je. prenosi 24sata
PETA SVAĐA: PROVALIJA
Pogreška: nema procesuiranja svađe.
– Bez obzira koliko se želimo kvalitetno svađati, ponekad povrijedimo jedno drugo. Nažalost. Ali, kod ove vrste svađe stvarno griješimo jer ne procesuiramo svađu. S vremenom takvi sporovi ostanu neobrađeni i stvaraju kamen spoticanja između partnera, u obliku većeg broja sukoba ili sve manje povezanosti – pojašnjava stručnjakinja i savjetuje da na ovakvu vrstu svađe pokušate gledati kao gledatelj koji gleda predstavu. Oboje sjednite i naizmjence opisujte kako vidite argument koristeći ove savjete:
Imajte na umu da ne postoji činjenični prijepis onoga što se dogodilo. Svaka vaša stvarnost ima valjanost. Percepcija je sve.
Razgovarajte o sebi i svojim osjećajima. Nemojte reći: ‘Bila si ljuta na mene.’, već recite: ‘Učinilo mi se da si ljuta na mene’. To je mala, ali ključna razlika.
– Potvrdite partnerove osjećaje (‘Vidim zašto te to uznemirilo’) i identificirajte okidače ako možete (‘Osjećao sam se osuđenim i vrlo sam osjetljiv na to’). Priznajte svoju ulogu u svađi (‘Bio sam pretjerano kritičan’) i zajedno napravite konstruktivan plan kako biste drugačije i bolje razgovarali o problemu. Sretno – zaključila je Julie Gottman.
