“Prevalencija demencije bila je veća kod jednojezičnih (4,9 odsto) nego dvojezičnih (0,4 odsto)”, prema stručnjacima Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i neuronauku, čiji je rad objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia.
Prethodno istraživanje sugerisalo je da biti poliglot može značiti manju mogućnost kognitivnog pada kasnije u životu, no to ranije otkriće nije imalo “puno dokaza iz studija temeljenih na proučavanju zajednica”, naveo je tim istraživača u radu. prenose Nezavisne
Nastojali su popuniti tu prazninu idući od vrata do vrata u Bangaloreu, gradu na jugu Indije poznatom kao središtu informacijske tehnologije u zemlji, gdje su otkrili da je prevalencija blagih kognitivnih oštećenja “takođe veća kod jednojezičnih (8,5 odsto) nego kod bilingvalnih osoba (5,3 odsto)”.
Godine 2023. tim sa sjedištem u Njemačkoj objavio je rad u časopisu Neurobiology of Aging, u kojem je napisao da dvojezičnost u ranom životu znači smanjeni rizik od demencije u kasnijem životu. U 2014. naučnici sa Sveučilišta u Edinburghu sugerisali su da govorenje više od jednog jezika može imati ‘zaštitni učinak’ na mozak.
Međutim, nije samo sposobnost govorenja jezika ta koja može pomoći protiv demencije, sudeći prema drugom nedavnom radu. Možda postoji veza između dijabetesa i vjerovatnosti pojave demencije, prema istraživanju predstavljenom na godišnjem sastanku Američkog društva za biohemiju i molekularnu biologiju od 23. do 26. marta.
Istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji objavljeno početkom 2024., pak, sugeriše da dobar san u mladosti smanjuje rizik od demencije.
Sredinom 2023. tim u Švajcarskoj otkrio je da stariji mozgovi imaju koristi od slušanja muzike, dok je otprilike u isto vrijeme istraživanje ljekara Sveučilišta u New Yorku pokazalo da umjereno korišćenje interneta kod starijih osoba može pomoći u borbi protiv kognitivnog pada. Opadanje sluha i vida zasebno se povezalo s većom vjerovatnoćom razvoja demencije, prenosi RTCG.
